Novi kineski Put svile prilika je koju Europa ne smije propustiti

Autor: Ana Palacio , 11. svibanj 2014. u 22:00

Povezivanje azijskog i europskog tržišta uspostavljanjem mreže prometnica, kopnenih i vodnih putova, zračnih i pomorskih veza omogućilo bi značajnu i trenutačnu gospodarsku korist pospješujući optimizaciju nabavnih lanaca.

Raspad Ukrajine doveo je u prvi plan tri velika izazova inozemne politike Zapada: opasnost od izolacije Rusije, začuđujuću suzdržanost Kine i kronični manjak novih ideja.

Nadilaženje tih izazova zahtijeva koordinirana nastojanja za poboljšanje suradnje i izgradnju povjerenja među zemljama s posve različitim političkim sustavima i nacionalnim interesima. Gospodarski pojas Puta svile kineskog predsjednika Xija Jinpinga mogao bi pridonijeti takvom nastojanju. Odgovor SAD-a i Europe na krizu u Ukrajini pokazao se neuspješnim u dva pogleda. Reakcija je ponajprije bila anemična, odajući sliku slabosti koja potkopava njezinu moć da poništi rusku aneksiju Krima, koja je prešutno prihvaćena, ili se usprotivi agresivnu ponašanju prema istoku Ukrajine.

Povratak Rusije 
Istodobno je uporaba ciljanih sankcija i diplomatskih ograničenja pridonijela međunarodnoj izolaciji Rusije, potkopavši dugoročni cilj izgradnje funkcionalnog odnosa. Iako je nužno da Zapad podrži svoje principe, uključujući nametanje oštrih sankcija, pragmatičnost je jednako važna. Na kraju krajeva, slaba i izolirana Rusija znatno je opasnija od snažne i međunarodno povezane Rusije. Međutim, ne može se pobiti da je odnos s Rusijom sada narušen, a međusobno je povjerenje dosegnulo najnižu točku od raspada Sovjetskog Saveza. U tom je kontekstu za povratak Rusije u međunarodne okvire potreban angažman Kine.

Smanjenje barijera 
No pitanje Ukrajine za Kinu je složeno zbog vlastitih interesa u održavanju bliskijih veza s Ukrajinu te, u neku ruku, zbog usporedbe s domaćom politikom u Tibetu. S obzirom na to – i na općenitu suzdržanost Kine u preuzimanju vodeće globalne pozicije – izravni će se kineski angažman vjerojatno odviti jedino putem krojenih inicijativa s konkretnim ciljevima. Upravo to nudi gospodarski pojas Puta svile, kao što sam se i sama uvjerila tijekom nedavnog putovanja u Peking. Cilj te inicijative pokrenute u rujnu prošle godine jest unaprijediti poveznice između azijskog i europskog tržišta s konkretnom koristi za svih 18 srednjoazijskih i europskih zemalja u tom pojasu, uključujući Rusiju.

Ovaj je projekt, namijenjen poticanju zajedničkog napretka putem razmjena između ljudi, poboljšanja trgovinskih tokova i povećanog kretanja valute, upravo ono što svijetu treba ako želi izbjeći povratak podjelama iz Hladnog rata ili balkanizaciju istočne Europe. Na kraju krajeva, najbolji način za stvaranje suradnje i povjerenja jest osiguranje jasne dobrobiti za sve uključene strane. Iako kineski dužnosnici često govore o povećanju razmjene između ljudi, olakšanju restrikcija na strane valute i smanjenju trgovinskih barijera, za oživljavanje i moderniziranje drevnog Puta svile potrebna je i funkcionalna infrastruktura usmjerena na interoperabilnost i multimodalnu povezivost. Uspostavljanje snažne mreže prometnica, kopnenih vodnih putova, zračnih i pomorskih veza imalo bi i znatno šire koristi, a omogućilo bi značajnu i trenutačnu gospodarsku korist pospješujući optimizaciju nabavnih lanaca.

Za to je posebno važna željeznica jer može rasteretiti predugačke i nesigurne pomorske putove i omogućiti brže veze s manje ekoloških posljedica.Danas je željeznički teretni prijevoz od Kine do Europe dvostruko brži nego brodski prijevoz. Postoji, međutim, opasnost da će Kina tražiti bilateralni pristup te iskoristiti projekt za uske interese vanjske politike. Iako Kina ima sredstva za financiranje golemih infrastrukturnih projekata koje ova inicijativa zahtijeva, takva bi fragmentirana strategija onemogućila integraciju i učvrstila stav da rast Kine prijeti međunarodnom poretku. Kineski bi državni vrh trebao prepoznati da gospodarski pojas Puta svile za ostvarenje uspjeha mora biti utemeljen na široj viziji koja uključuje raznolikost financiranja, višestrukost vlasništva i učinkovitu organizaciju s brojnim sudionicima. 

Sustav koridora
Svjetska je banka nedavno podržala takav širi pristup putem Programa globalne infrastrukture, koji će povezati multilateralne, regionalne i državne javne sudionike te privatni sektor u financiranju razvoja infrastrukture. Skupina G20, koja zapravo utvrđuje kretanja na međunarodnom planu, već je izrazila podršku tom projektu. Primjena tog opsežnog modela na projekt Puta svile – osobito uključenje Europe, Kine, Rusije i multilateralnih institucija – osnažilo bi postojeće inicijative. Ako bi, na primjer, ojačalo strategiju olakšanja prometa i trgovine Programa regionalne gospodarske suradnje u središnjoj Aziji koja se razvija pod pokroviteljstvom Azijske banke za razvoj uz doprinose Europske banke za obnovu i razvoj. No osim zajedničkog financiranja, za uspjeh projekta ključna je i učinkovita koordinacija. Upravo je u tome bitno europsko iskustvo kompromisa i usklađivanja.

Kako bi poboljšala svoj fragmentarni prometni sustav, Europska unija osmislila je temeljni sustav koridora – koji odgovara ključnim međudržavnim prometnim tokovima i usmjeren je na prepreke i poveznice koje nedostaju – kako bi stvorila temelj integracije, interoperabilnosti i koordiniranog razvoja i upravljanja infrastrukturom te time potaknula dijalog između različitih dionika. Europski sustav upravljanja željezničkim prometom, koji je nadišao različite sigurnosne standarde u pojedinim državama članicama i stvorio jedinstven sustav, jedan je od mnogih uspjeha koji je omogućila ova inovativna strategija. Europa je pokazala da osjećaj zajedničkog vlasništva i konretna rješenja mogu potaknuti produktivni dijalog i otvoriti vrata obostrano korisnoj suradnji. Put svile ne nudi samo gospodarsku prednost, već služi i dugoročnim sigurnosnim interesima sudionika. U vremenu kad je previše veza već prekinuto ovo je prilika koju Europa ne bi smjela propustiti.

© Project Syndicate, 2014.

Komentirajte prvi

New Report

Close