Nije pitanje mogu li sela preživjeti iseljavanje, već hoće li to moći Zagreb

Autor: Bernard Ivezić , 19. travanj 2018. u 22:00

Sve se više poduzetnika, koji nisu tradicionalno vezani za turizam, okreće prema prilikama za zaradu od turista.

Prije koji dan čuo sam jednu vrlo zanimljivu misao. Dok se kod nas priča o revitalizaciji sela, nitko ne postavlja pitanje hoće li uopće i Zagreb preživjeti opći trend iseljavanja. To da hrvatska sela neće preživjeti uopće nije upitno. Dovoljno je samo pogledati u što se pretvorila Lika nakon Drugog svjetskog rata. Ljudi sa sela migriraju u gradove već sto godina. Sada se samo to događa brže nego prije. Jednako tako posljednjih nekoliko desetljeća ljudi migriraju i iz manjih gradova u Zagreb te na jadransku obalu.

Zagreb je jedino mjesto gdje, za hrvatske prilike, mnogo dobro plaćenog posla ima tijekom cijele godine, a s tim i svih drugih sadržaja i aktivnosti. Čak i obala, koja je dobra prilika, po zimi zamre. Da, kako tvrdi HGK, prošle godine kroz Hrvatsku nije prošlo 17,4 milijuna turista i da taj broj ne raste, ne bi ni obala više bila zanimljiva. Ovako je. I ne samo to, i Zagreb i obala, u nedostatku gospodarskih reformi, sve više razvoj temelje na rastu turizma. To im postaje glavna brana iseljavanju.

Turistički spas

Dobra je stvar što su to prepoznale i tvrtke koje s turizmom imaju vrlo malo izravne veze. Dosad su turizam zapravo činili hoteli, mali iznajmljivači apartmana, prijevoznici, ugostitelji, organizatori izleta i trgovci. Sada su pak priliku u turizmu prepoznale i neke druge industrije. I one su shvatile da milijunski protok ljudi znači i potencijalnu milijunsku zaradu.

Zato je informatički div Combis u sastavu Hrvatskog telekoma razvio platformu za prodaju izleta. Zato je najveći proizvođač rješenja za naplatu parkiranja Infoart grupa razvila vlastitu mobilnu aplikaciju, PayDo, svojevrsni pandan Ubera za parkiranje. No, prilike koje sve veći broj turista nudi još su šire.

Zato se u posljednje dvije godine udvostručio broj coworking prostora. Bilo ih je 11, a sada su 22. Najviše ih je u Zagrebu i na obali. Split ih ima barem četiri, Rijeka, Zadar, Dubrovnik i Šibenik po barem jedan. Prije pola godine otvoren je i prvi coworking prostor u Istri, a u planu su još dva.

Kada može Katalonija…

Uz klasične turiste, željne sunca i mora, na Jadranu je i sve više digitalnih nomada. Ljudi koji dolaze u Hrvatsku zato da bi uživali, a usput i rade ovdje. S obzirom na to da se u Hrvatskoj ne provode gospodarske reforme, to su nam jedini dobro plaćeni radnici koji će ovdje htjeti dolaziti u idućem razdoblju, i to je prilika za zaradu.

Prema prvom istraživanju o coworkingu na Mediteranu, koje je obavljeno ovog tjedna u sklopu projekta COWORKMed, prilike koje coworking nosi već su prepoznale Katalonija i Toskana.

U Barceloni i širem području oko nje tako se nalaze čak 172 coworking prostora. Raspolažu s 62.000 kvadrata prostora i mogu istovremeno osigurati radni stol za 6300 radnika. Ukupni kapacitet je, dakako, veći, jer se radni stolovi dijele među korisnicima. Toskana sama ima 31 coworking prostor s 17.000 kvadrata i stolovima za 1,3 tisuće ljudi. U Hrvatskoj, koja ukupno ima svega 22 coworkinga s 9000 kvadrata i 900 radnih stolova, jasno je da ima još mnogo prostora za rast. Brojke su na ovom tržištu dva do šest puta manje od onih koje bilježe druge poznate turističke regije na Mediteranu.

Iako većinu coworking prostora stvaraju domaće tvrtke, prilike su u ovom području uočili i međunarodni igrači. U Hrvatskoj još nema WeWorka, i2 Officea ili The Office grupe. Nema ni coworkinga koje su napravili Amazon, Deutsche Bank, Google, Apple, Facebook ili Societe General. Sve su to osnivači coworking prostora u Londonu, gdje se broj coworkinga u posljednje dvije godine također udvostručio pa tako sada 21 posto svih office prostora u centru grada čine coworking prostori. No, u Zagrebu je primjerice Regus, koji djeluje i u Londonu. To istraživanje koje je napravio Cushman & Wakefield ukazuje da još nije kasno ni za obalu ni za Zagreb da spriječe iseljavanje. Posebno onih najtalentiranijih.

Postati startup nacija

No, bez širih gospodarskih reformi sigurno je da ni oni neće uspjeti. Imamo tu sreću što turisti dolaze, što je klima dobra i što bi ljudi ovdje rado živjeli. No, svijetu od 7 milijardi ljudi morat ćemo se početi ponašati kao da smo svjesni da i oni postoje. Ne samo kao turisti već i osobe s kojima potencijalno možemo raditi posao.

Hrvatska zbog kontinuiranog rasta broja turista prvi put ima pravu priliku postati startup nacija. Ne kao Izrael, koji protežira isključio startupe koje su napravili Izraelci u Izraelu, već kao destinacija u kojoj bilo tko može napraviti svoj startup. Uvjeren sam da bi od promjena koje bi se dogodile da se to ostvari najviše koristi imali upravo građani Hrvatske, jer startupaši moraju negdje živjeti, nešto jesti, negdje se provoditi, negdje raditi itd. K tome, i nama bi bilo lakše ovdje poslovati.

Komentirajte prvi

New Report

Close