EN DE

Megaprojekte pokreće geopolitika, a ne oprezna ekonomija

Autor: Nancy Alexander
16. srpanj 2015. u 22:00
Podijeli članak —

U odsustvu demokratskih kontrola ulagači u velike infrastrukturne projekte mogli bi privatizirati dobit i podruštvljavati gubitke, dok bi istovremeno usvojili pristup temeljen na ugljiku i ostale društveno štetne pristupe.

Čini se da ulazimo u novo doba megaprojekata u kojem države, osobito članice G-20, mobiliziraju privatni sektor kako bi naveliko ulagale u multimilijunske ili još veće infrastrukturne inicijative, poput cjevovoda, brana vodovodnih sustava i sustava električne energije i cestovnih mreža.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Potrošnja na megaprojekte trenutno iznosi oko 6 do 9 bilijuna dolara godišnje, što iznosi oko 8% globalnog BDP-a, te je stoga to "najveći procvat ulaganja u ljudskoj povijesti." Štoviše, geopolitika, težnje za gospodarskim rastom, potraga za novim tržištima i prirodnim resursima još više potiču financiranje infrastrukturnih projekata velikih razmjera. Na prijelazu eksplozije takvih projekata koja je potencijalno bez presedana, svjetski vođe i zajmodavci doimaju se relativno zaboravnim vezano uz skupe lekcije iz prošlosti.

Autor: Nancy Alexander
16. srpanj 2015. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati