Interesne skupine koče zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi

Autor: Robert Hadžić , 24. siječanj 2017. u 22:00

Nedonošenjem tog zakona hrvatski bi poljoprivredni proizvođači bili ostavljeni na milost i nemilost gramzljivosti skupina koje već dugo uništavaju hrvatsku poljoprivredu, ne shvaćajući da će dugoročno i oni postati gubitnici.

Završetak javne rasprave o Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i napisi koji su pojavljuju u javnim glasilima jasno ukazuju na postojanje interesnih skupina koje bi na bilo koji način željele da se ovo osjetljivo područje ne regulira zakonom, već da sve ostane po starom, na štetu nezaštičenih proizvođača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Namjerno ili ne, hrvatski prerađivači i trgovci ne žele se suočiti s činjenicom da je već 20 zemalja EU donijelo ili je u postupku donošenja takvog zakonodavstva. Nedonošenjem tog zakona hrvatski bi poljoprivredni proizvođači bili ostavljeni na milost i nemilost gramzljivosti interesnih skupina koje već duži niz godina nesmiljeno uništavaju hrvatsku poljoprivredu, ne shvaćajući da će dugoročno i oni postati gubitnici.

Javna rasprava je pokazala da postoji nerazumijevanje područja i dosega određenih zakonskih akata, kako europskih tako i nacionalnih.  Prvenstveno se to odnosi na europsku Uredbu 1308/2013, kao i Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja. Iz razloga nepostojanja odredbi unutar postojećih propisa, koje bi se mogle odnositi na pitanja nepoštenih trgovačkih praksi, pristupilo se donošenju posebnog zakona u velikoj broju zemalja članica EU. 

Strah od raskida suradnje
Svi ti pravni akti samo su komplementarni i zajedno sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi pridonose boljoj uređenosti tržišta, gdje veličina poslovnog subjekta ne smije biti izvor diskriminacije i dominantnog položaja u odnosima između partnera.  Unazad nekoliko godina proizvođači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda širom Europe sve su nezadovoljniji poslovnom suradnjom s prerađivačima i trgovcima u lancu opskrbe hranom.  Okrupnjavanje prerađivača i trgovaca u posljednjih desetak i više godina rezultiralo je sve učestalijom pojavom nepoštenih trgovačkih praksi. To je naročito došlo do izražaja u lancu opskrbe hranom.

Ta pojava najviše pogađa male i srednje proizvođače koji su zbog slabije pregovaračke snage najizloženiji takvoj praksi. Upravo iz tih razloga Komisija je posljednjih godina pokrenula niz istraživanja i osnovala nekoliko radnih skupina koje su se bavile tom problematikom. Istraživanja i zaključci radnih skupina neupitno pokazuju široku rasprostranjenost nepoštenih trgovačkih praksi koje proizvođače dovode u podređeni i nepovoljan položaj. Istraživanja su također pokazala postojanje straha kod proizvođača od jednostranog raskida poslovne suradnje u slučajevima prijava takvih slučajeva.

Na žalost, treba konstatirati da su prerađivači i trgovci postali sve domišljatiji u traženju načina kako na netransparentan i nepošten način umanjiti prihode primarnih proizvođača, koji su ionako pritisnuti padom cijena poljoprivrednih proizvoda, uslijed povećane ponude izazvane ruskim embargom i većom svjetskom proizvodnjom. U mnogim zapadnoeuropskim zemljama nastale su i mnogobrojne dobrovoljne inicijative (Inicijativa za opskrbni lanac), čim je ovaj problem dobio političku težinu i pokrenute rasprave na tu temu u Europskom parlamentu. Iako su se u Inicijativu od samog početka uključili i veliki maloprodajni lanci, usvojivši niz kodeksa poslovanja, većina zemalja je ipak pristupila izradi zakonodavnog okvira koji regulira to vrlo osjetljivo područje. 

Uvođenje reda na tržištu
To je dovelo i do prevladavajućeg mišljenja da se pristupi izradi europskog zakonodavstva o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, sa svrhom ujednačavanja regulative i usvajanja opće prihvaćenih načela za sve zemlje članice. U Hrvatskoj je potreba za donošenjem tog zakona još izraženija iz razloga slabe organiziranosti proizvođača i velike izloženosti postupanjima koja nisu u skladu s dobrim poslovnim običajima prema primarnim proizvodačima. Posljednji događaji sa sigurnošću i kvalitetom hrane još više opravdavaju donošenje Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Uvođenje reda na nesređeno tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jedan je od osnovnih preduvjeta promjene stanja u poljoprivredi na bolje. Dosljednim provođenjem europske Uredbe o organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda, poštivanjem zakona o zaštiti tržišne utakmice i zabranom nepoštene trgovačke prakse stvaraju se temelji i pravna sigurnost za primarne proizvođače, koji bi se nakon toga trebali fokusirati na udruživanje kao jedan od najvažnijih faktora vlastitog opstanka na tržištu i ostvarivanje bolje pregovaračke pozicije u odnosima s prerađivačima i trgovcima.  

Opasna odredba
U postojećem nacrtu Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama postoji i jedna opasnost koja bi za posljedicu mogla imati njegovu neprimjenjivost u praksi. To je odredba u Zakonu o iskorištavanju značajne tržišne snage. Ukoliko ta odredba ne bude uklonjena, otvara se široki prostor manipulacijama i uvjetovanjem prerađivača i trgovaca da se međusobni promet odvija preko umjetno stvorenih ili već postojećih poslovnih subjekata koji imaju godišnje prihode manje od 50 ili 100 milijuna kuna. Umjesto toga u Zakon treba unijeti odredbu o značajnoj ili prevladavajućoj pregovaračkoj snazi bez kvantificiranja prihoda i sukladno tome je definirati.

Komentirajte prvi

New Report

Close