Miroslav Kuskunović/Agrobiz

Miroslav Kuskunović/Agrobiz

Hrvatski poljoprivrednici mogli bi zaraditi na suši koja je pogodila sjever Europe

Za razliku od europskih zemalja gdje se već sada zbrajaju štete od suše, naši poljoprivrednici ovih su dana krenuli u berbu kukuruza i očekuje se da će prinosi biti izuzetno dobri, te da će biti i tržišnih viškova koje ćemo moći po dobrim cijenama ponuditi europskim stočarima.

Hrvatski poljoprivrednici mogli bi ove godine profitirati na cijenama glavnih roba na globalnom tržištu, od pšenice, kukuruza, uljarica, pa i šećerne repe. Godina je na našim područjima bila dobra, s dosta padalina i bez velikih elementarnih nepogoda, za razliku od većine zemalja EU, posebice onih na sjeveru gdje je suša napravila veliki kaos te uzrokovala pad prinosa i utjecala da ove godine imaju jednu od najlošijih žetvi u posljednjih nekoliko godina.

  Za razliku od sjevera Europe gdje se već sad zbrajaju štete od suše, naši poljoprivrednici ovih su dana krenuli u berbu kukuruza i očekuje se da će prinosi biti izuzetno dobri, te da će biti i tržišnih viškova koje ćemo moći po dobrim cijenama ponuditi stočarima sa sjevera Europe, koji već sada imaju ogromne probleme s nedostatkom stočne hrane. Dobar je i urod soje, a suncokret je prema informacija s terena nešto lošije rodio. 

Europski mediji ovih dana objavljuju opsežne analize prema kojoj su visoke ljetne temperature i sparušeni travnjaci prisilili stočare u Europi da troše zalihe sijena i stočne hrane spremljene za zimu, podigavši njihove cijene, a lanac poskupljenja mogao bi pogoditi i proizvodnju u mliječnom sektoru. Dok su poljoprivrednici u mediteranskim zemljama navikli na oskudne padaline i već su razvili metode uspješnog svladavanja posljedica visokih ljetnih temperatura, sjever Europe suočen je ove godine sa sušom koja je prouzročila manjak stočne hrane, sileći stočare da stoku šalju u klaonice prije vremena.

Više stoke u klaonicama
Tako su u Švedskoj neuobičajeno visoke temperature prouzročile požare koji su opustošili značajan dio poljoprivrednih površina i očekuje se da će urod žitarica biti manji za 30 posto. Slična je situacija i u Njemačkoj, čiji dužnosnici upozoravaju da stečaj prijeti svakom 25. poljoprivrednom gospodarstvu. Procjenjuje se da će u Donjoj Saskoj, ključnom proizvođaču stočne hrane, urod poljoprivrednih kultura koje se koriste za proizvodnju stočne hrane ove godine biti manji i iznad 40 posto u odnosu na uobičajene godine.

U Nizozemskoj manjak stočne hrane procjenjuje se na 40 do 60 posto, a manjak žitarica procijenjen je na 20 posto. U Francuskoj istočni dio zemlje trpi posljedice dugotrajnog vala vrućina od početka srpnja, a ostatak zemlje od kolovoza. Poljoprivrednici su prisiljeni kupovati slamu kako bi je miješali sa sijenom i hranili stoku, a trgovci na tome zarađuju, podigavši cijenu slame na 100 eura za tonu, s prošlogodišnjih 60 do 80 eura po toni. Zbog viših cijena sijena i stočne hrane poljoprivrednici šalju stoku u klaonice prije vremena. U Britaniji je tako u srpnju u klaonice poslano 18 posto više grla stoke nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a veliki dio tih životinja čina krave muzare, ističu u Odboru za poljoprivredu i hortikulturu (AHDB). 

Skuplja pšenica u EU 
U Njemačkoj je vlada odobrila program hitne pomoći za poljoprivrednike a u klaonice je prema službenim podacima u prva dva tjedna srpnja poslano 10 posto više grla stoke nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Situacija je posebno teško pogodila proizvođače mlijeka koji se već žale da otkupne cijene mlijeka ugrožavaju njihov opstanak. Da bi dopunili hranu za stoku, morat će kupovati žitarice, čije su cijene ovog ljeta porasle pa će proizvodnja mlijeka poskupjeti. 

Suša koja je pogodila Europu ove će godine znatno smanjiti izvoz žita na svjetska tržišta, a stručnjaci procjenjuju da će priliku zbog smanjenog europskog izvoza ugrabiti američki i argentinski farmeri. Udruga njemačkih farmera DBV procijenila je da će ove godine Njemačka - drugi najveći proizvođač žitarica u EU, nakon Francuske - proizvesti 22 posto manje žita nego prošle godine. Uzrok ovako loše ljetine su najviše ljetne temperature od 1881. godine i dugotrajna suša.

Slaba žetva također će ograničiti izvoz EU što je već uznemirilo tržišta. Tako su cijene pšenice u EU porasle u kolovozu na najvišu razinu u pet godina.  Konzultantska kuća Agritel procijenila je da će europski izvoz žita, uključujući durum pšenicu, u sezoni 2018./19. pasti na najnižu razinu u sedam godina od 21 milijun tona. Loša žetva u Europi poklopila se s jednako slabim rezultatom u Rusiji, također zbog nedostatka kiše. S lanjskih 42 milijuna tona vodeći svjetski izvoznik žita Rusija će ove godine izvesti manje od 32 milijuna tona.

K tome, nagađa se da će ruska vlada ograničiti izvoz pšenice iz zemlje.  Sve ove vijesti trebale bi unijeti malo optimizam kod hrvatskih poljoprivrednika, no dio naših "senzacionalističkih" medija u želji da i mi budem dio EU već je krenuo proizvoditi paniku i objavljivati kako će se ovi negativni trendovi odraziti i kod nas. Naravno, tako nešto ne stoji, jer smo imali dobru žetvu pšenice, a i kao što smo već spomenuli i jesenske kulture imaju dobre procjene prinosa. No, ne bi mi bili mi pa da ovakve pozitivne tržišne trendove za nas iskoristimo na pametan način.

Poticaj obnovi mljekarstva 
Ovih dana nekolicina poljoprivrednika nam se već požalila da ne može izvući svoju pšenicu iz silosa naših velikih tvrtki, gdje su je smjestili, jer im to ne daju, iako bi seljaci mogli sada već dobro zaraditi na prodaji svoje pšenice s obzirom na spomenute visoke cijene pšenice i drugih žitarica. 

O ovome problemu za sada nitko neće otvoreno govoriti, a iz jednog udruženja su nam poručili kako bi ministar Tolušić sada trebao posegnuti za zakonom o nepoštenim trgovačkim praksama i poslati inspekcije na teren koje bi mogle prisiliti mlinove da oslobode pšenicu farmera, pa neka konačno zarade na dobroj cijeni na svjetskom tržištu, kada već takvu nisu postigli na domaćem. Kada je riječ o sektoru mlijeka u Hrvatskoj je on ionako na najnižim granama, pa bi dobra godina za nas i rast otkupnih cijena koje bi suša na sjeveru Europe mogla potaknuti na tržištu EU mogla pospiješiti rast hrvatske proizvodnje i da se proizvođači više okrenu mljekarstvu. 

Dok EU poljoprivrednici zbrajaju štete i najavljuju lošu godinu, naši poljoprivrednici bi preko svojih krovnih udruga i udruženja mogli malo bolje organizirati i vidjeti što je to što imamo od tržišnih viškova što bi mogli prodati na globalnom tržištu i barem jednom i mi nešto zaraditi.  Jer prisjetimo se samo svih proteklih godina kada smo uglavnom mi bili ti koji smo pričali o suši, padu prinosa i klimatskim promjenama, te kuknjavu protezali kroz cijelo ljeto. Ove godine toga nema, pa bi bilo dobro da nešto i zaradimo na muci EU poljoprivrednika jer kako kaže narod "dok jednom smrkne, drugom osvane". 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve