Gradove učiniti otpornijim i održivijim, bez narušavanja urbane dinamike

Autor: Pascal Mittermaier , 03. srpanj 2018. u 22:00

Budući da je priroda izvorna infrastruktura svijeta i rješenja utemeljena na prirodi mogu pomoći gradovima u hvatanju u koštac s nekim od najvećih izazova prostornog planiranja s kojima su suočeni, poput zagađenja vode i zraka, nestašice vode i ekstremnih vrućina.

Kako bi trebao izgledati “zeleni” grad? Bi li on trebao biti nalik Kopenhagenu, s visokom stopom ljudi koji na posao dolaze biciklom i recikliraju? Ili poput Curitibe, glavnog grada brazilske države Paraná, čiji je prostorni plan usredotočen na pješake? Ili možda poput glavnog grada Etiopije, Addis Abebe, koji koristi isključivo obnovljive izvore energije?

Uslijed činjenice da preko 50% svjetskog stanovništva trenutno živi u urbanim područjima i taj se udio ubrzano povećava, odgovor na to pitanje uobličit će našu kolektivnu budućnost. No, moglo bi biti jednostavnije nego što mislimo: da bismo učinili gradove “zelenijim”, to jest, manje zagađenim, s učinkovitijim iskorištavanjem resursa i ekološki otpornijim – trebali bismo ih doslovno učiniti zelenijim.

Rasprave o zelenim gradovima obično priznaju važnost održive infrastrukture i pametnog prostornog planiranja. Oni često previđaju da je priroda izvorna infrastruktura svijeta te da rješenja utemeljena na prirodi mogu pomoći gradovima u hvatanju u koštac s nekim od najvećih izazova prostornog planiranja s kojima su suočeni, poput zagađenja vode i zraka, nestašice vode i ekstremnih vrućina, a sve njih još dodatno pogoršavaju klimatske promjene.

Smanjenje onečišćenja

U nekim slučajevima, rješenja utemeljena na prirodi barem su u tolikoj mjeri isplativa kao i konvencionalna izgrađena infrastruktura, ponajviše stoga što su ona sposobna istovremeno riješiti višestruke izazove.

Također, kao što to pokazuje primjer sadnje stabala duž ulica, takva rješenja ne trebaju biti komplicirana. Drveće na ulicama, kao što pokazuju istraživanja, može pomoći u smanjenju onečišćenja zraka, koje je jedinstvena i najveća prijetnja ljudskom zdravlju, osobito u urbanim područjima, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Naravno, dobrobiti sadnje stabala uvelike su lokalizirane. No, to ih čini osobito učinkovitim u vidu ciljane intervencije, primjerice, kao zaštita od prometne ceste ili industrijske zone, ili za zaštitu ranjivih područja kao što su škole ili starački domovi.

Nadalje, sadnja stabala u četvrtima čiji stanovnici imaju niska primanja i oskudna sredstva, a pokrov krošnje često je oskudan, može pomoći u ublažavanju nejednakosti s aspekta okoliša. Eto zašto moja organizacija, The Nature Conservancy, surađuje s ostalim neprofitnim organizacijama, organizatorima zajednice te istraživačima u oblasti javnog zdravlja u Louisvilleu, u državi Kentucky, kako bi se posadilo više stabala u područjima s manjim pokrovom krošnje te u cilju provođenja prvog kontroliranog ispitivanja stabala kao medicinske intervencije.

Kineski kišni vrtovi

Još jedan od najvećih urbanih izazova u čijem rješavanju priroda može biti od pomoći je upravljanje vodom. Materijali od kojih su izgrađeni moderni gradovi uglavnom su vodonepropusni, stoga oni ne mogu upijati kišnicu. Posljedično, tijekom jakih nevremena, površinske oborinske vode preopterećuju sustav odvodnje, što uzrokuje otjecanje zagađivača gradskim ulicama u lokalne ekosustave.

Kišni vrtovi – male površine s nativnom vegetacijom posađeni u prirodnim udolinama i u niskim točkama – mogu riješiti taj problem sakupljanjem i filtriranjem kišnice, kako bi ju Zemlja ponovno upila, što bi rezultiralo ponovno napunjenim vodonosnicima i povećanom bioraznolikošću.

U kineskim “gradovima spužvama”, kao što je Shenzhen, kišni vrtovi, zajedno sa zelenim krovovima i umjetno oblikovanim močvarama, već se koriste za upravljanje oborinskim vodama, uz pomoć propusnih materijala za popločavanje koji omogućavaju filtriranje vode kroz supstrat.

Prirodne intervencije izvan granica gradova također mogu pomoći u rješavanju izazova vezanih uz upravljanje vodom. U Nairobiju, povećane poljoprivredne aktivnosti u gornjem dijelu sliva rijeke Tane rezultirale su takvim znatnim odnošenjem taložina da je ono umanjilo protok vode nizvodno do grada. Posljedično, nestašica vode koja je uslijedila nerazmjerno je naštetila najsiromašnijim stanovnicima, koji su često bili primorani kupovati spremnike vode po pretjeranim cijenama. Zabilježen je također pad proizvodnje hidroenergije.

Nairobi surađuje s vlastitim ruralnim susjedima vezano uz korištenje rješenja utemeljenih na prirodi u cilju rješavanja pitanja sigurnosti voda na licu mjesta.

Kroz fond za upravljanje vodama Nairobi-gornji tok rijeke Tane, a to su udružena sredstva države i poslovnih subjekata, pruža se pomoć poljoprivrednicima u provedbi održivijih poljoprivrednih praksi, kao što je korištenje pokrovnih usjeva, što je rezultiralo ne samo povećanim protokom vode u Nairobi, nego i povećanim poljoprivrednim prinosima.

Ostali fondovi za upravljanje vodama diljem svijeta kojima je organizacija Nature Conservancy pomogla u razvoju pokazali su se korisnim na sličan način. To je važno, jer je gotovo pola svih gradova diljem svijeta suočeno s periodičnim nestašicama vode, dok su oni koji poglavito računaju na površinske vode osobito ranjivi.

Poticaj ulaganjima

Rješenja utemeljena na prirodi možda nisu dostatna za hvatanje u koštac sa svim izazovima s kojima je određeni grad suočen.

Urbanim područjima također može biti potrebna dobro osmišljena infrastruktura, izgrađena na održiv način u cilju upravljanja zrakom i vodom te integrirani sustavi čiste energije i učinkovite opcije javnog prijevoza kako bi pomogli u smanjenju zagađenja i emisija ugljičnog dioksida.

Međutim, rješenja utemeljena na prirodi – pod uvjetom da su dostatno financirana i provedena na pravičan način – donose koristi čije ignoriranje si više ne možemo priuštiti. Tehnologija i infrastruktura koje su u prošlosti omogućile procvat gradova donijele su visoke troškove, od zagađenja do poplava i gubitka bioraznolikosti. Dok klimatske promjene preoblikuju našu planetu, te prijetnje rastu i pomiču se, dodatno intenzivirajući izazov.

Ne možemo riješiti probleme nastale zbog betona i turbina koristeći više betona i turbina. Potrebna su nam fleksibilna rješenja koja mogu učiniti naše gradove otpornijim, održivim i prilagodljivim bez narušavanja urbane dinamike i prosperiteta na koje računamo.

Sama priroda može ponuditi takva rješenja i biti katalizator zdravijim, vibrantnijim susjedstvima, uz poticanje ulaganja i povećanje uspješnosti gradova prema svim mjerilima.

© Project Syndicate, 2018.
* autor je generalni direktor na globalnoj razini za gradove u organizaciji The Nature Conservancy

Komentirajte prvi

New Report

Close