Jeffrey Frankel

Jeffrey Frankel

Profesor formacije kapitala i rasta na Harvardu

Ako SAD nastavi ovim putem, nitko ne bi trebao biti iznenađen novom recesijom

Dok se približavamo desetoj godišnjici globalne financijske krize treba se sjetiti da je od 2003. do 2007. vlada SAD-a provodila fiskalnu ekspanziju i deregulaciju financijskog tržišta - pristup za koji se i u to vrijeme tvrdilo da će vjerojatno ograničiti sposobnost vlade za reakciju na recesiju.

Američki Ured za ekonomsku analizu procjenjuje da je rast BDP-a u drugom kvartalu 2018. dosegao 4,1% - što je najviša razina nakon rasta od 4,9% zabilježenog za vrijeme mandata predsjednika Baracka Obame 2014. godine. Još jednom godinom rasta doseći će se rekordna desetogodišnja ekspanzija iz 1990-ih.

Ali to se ne može nastaviti u nedogled. Obzirom na ogroman globalni korporativni dug i uzlet zabilježen na američkoj burzi - ciklički prilagođeni omjer tržišne cijene i zarade po dionici visok je prema povijesnim standardima - jedan mogući okidač za recesiju u nadolazećim godinama je negativni šok koji bi mogao uzrokovati krah vrijednosnica. Taj bi se šok mogao pojaviti na domaćem terenu, primjerice u obliku ponovljene inflacije ili kontinuirane eskalacije trgovinskog rata koji je započeo predsjednik SAD-a Donald Trump. Šok bi se također mogao proširiti iz inozemstva.

Primjerice, tekuća financijska i valutna kriza u Turskoj mogla bi se proširiti na ostala tržišta u nastajanju. Kriza eura nije uistinu završena, dok osobito Italija predstavlja najveći izvor rizika. Čak je i Kina u opasnosti od usporavanja rasta i visokih razina duga. Bez obzira na tip neposrednog okidača, SAD će se vjerojatno suočiti s ozbiljnim posljedicama, iz jednostavnog razloga: vlada SAD-a nastavlja s provođenjem procikličke fiskalne, makroprudencijalne, pa čak i monetarne politike. Dok nije lako pogoditi dobar tajming s aspekta protucikličkog djelovanja, to nije izgovor za procikličku politiku, što je pristup koji stavlja SAD u lošu poziciju za hvatanje u koštac sa sljedećim neizbježnim šokom.

Američki deficit raste
Američki deficit raste na strani prihoda i rashoda. Iako je bilo potrebno smanjenje stope poreza na korporativnu dobit, prijedlog poreznog zakona koji su prošlog prosinca usvojili republikanski kongresnici nije bio nimalo prihodovno neutralan, kao što je trebao biti. Poput vlada Ronalda Reagana i Georgea W. Busha Trumpova administracija tvrdi da favorizira malu vladu, no ona je zapravo uvelike rasipna. Posljedično, kad nastupi sljedeća recesija, SAD-u će nedostajati fiskalnog prostora za reakciju.

Trumpova administracija prihvaća deregulaciju financijskih tržišta što također odražava prociklički pristup te intenzivira promjene na tržištu. Oni su također ograničili razborite propise po pitanju financiranja stambenih potreba koja primoravaju institucije koje daju hipotekarne zajmove na snošenje određenog udjela rizika te uvjet znatnog pologa za zajmoprimce kako bi se osigurala sposobnost otplate.

Bez reforme Wall Streeta
Bijela kuća i Kongres također djeluju u smjeru odbacivanja Zakona o Dodd-Frankovoj reformi Wall Streeta i zaštiti potrošača koji su osnažili financijski sustav na više načina, uključujući uvođenje viših kapitalnih zahtjeva za banke i prepoznavanje "sustavno važnih financijskih institucija".  Dok se približavamo desetoj godišnjici globalne financijske krize, trebali bismo se sjetiti kako smo do nje došli.

U razdoblju između 2003. i 2007. godine vlada SAD-a provodila je fiskalnu ekspanziju i deregulaciju financijskog tržišta - pristup koji je, čak i u to vrijeme, bio prepoznat kao pristup koji će vjerojatno ograničiti sposobnost vlade za reakciju na recesiju. Ako SAD nastave ići ovim putem, nitko ne bi trebao biti iznenađen ponavljanjem povijesti.

© Project Syndicate, 2018.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!