Za potvrdu teze kako se današnjim potrošačima sve teže snalaziti u neizmjernoj količini reklamnih poruka i svih ostalih oblika informacija s kojima se susreću doslovno na svakom koraku, više nije potrebna čak ni znanstvena potvrda. Neki podaci kazuju da prosječna osoba dnevno primi preko 1000 različitih poruka. Uslijed toga, korištenjem tradicionalnih komunikacijskih kanala i klasičnih načina reklamiranja pošiljatelji poruka sve teže postižu željene efekte korisnika, a istodobno na reklamu sve više troše. Na drugoj strani, neka su istraživanja pokazala kako 64 posto ljudi prilikom kupnje traži savjet, bilo prijatelja, bilo članova obitelji. To se pokazalo ključnim preduvjetom za razvoj novog komunikacijskog alata koji u svijetu dobiva sve veći zamah. Riječ je o Word of mouth konceptu ili širenju dobre riječi o nekom proizvodu ili usluzi. Koncept je već usvojen kao novi komunikacijski alat, a kanali kroz koje se najčešće širi su direktna komunikacija među korisnicima i online kanali.

Novi komunikacijski koncept
Sutra će se u Zagrebu održati konferencija Word of mouth na kojoj će se šira javnost moći upoznati sa specifičnostima novoga komunikacijskog koncepta . “Ključna prepostavka uspješnog provođenja WOM strategije podrazumijeva povjerenje u kompaniju koja nudi proizvod ili uslugu kako bi se dobili njihovi istinski zagovaratelji, oni koji će se potruditi širiti svoje mišljenje, pa čak i strast prema nekom proizvodu”, kaže Ankica Mamić, direktorica Agencije IM&C, prve koja je u Hrvatskoj u svoje poslovanje implementirala WOM strategiju i klijentima pomaže u osmišljavanju strateškog i planiranog WOM koncepta, a koja je organizator sutrašnje konferencije. Prema njezinom objašnjenju, nekoliko trendova ide u prilog razvoju ovog koncepta u Hrvatskoj. Prije svega, raste postotak hrvatskih građana starijih od 15 godina koji se koriste internetom – trenutno je u Hrvatskoj online 1,3 milijuna građana (38 posto populacije starije od 15 godina), pri čemu ih se oko 50 posto internetom koristi svaki dan. “Prema jednom istraživanju korisnika različitih usluga, 80 posto svih odluka donosi se na osnovu preporuke, s time da značaj preporuke raste gotovo proporcionalno s rastom sofisticiranosti usluga. To je sjajna podloga za razvoj WOM koncepta, a u tom smislu blogovi i blogeri su veliki potencijali kanal”, smatra Ankica Mamić. Globalno internetsko istraživanje koje je između 26.486 korisnika interneta na 47 različitih svjetskih tržišta (Azija, Europa, Srednji Istok i obje Amerike) provela konzultantska kuća Nielsen također potvrđuje da se odluke o konzumaciji proizvoda/usluge najviše donose na temelju preporuke drugih korisnika. “Tom se izvoru najviše vjeruje, a to povjerenje osobito dolazi do izražaja u vremenima u kojima loše vijesti u omjeru 5:1 nadmašuju dobre vijesti. Također, pokazalo se, iako nove tehnologije igraju veliku ulogu u globalizaciji društva, da se mnoge odluke o kupnji snažno ovise o nacionalnim i kulturološkim obilježjima”, iznio je David McCallum, voditelj Nielsenovog istraživačkog servisa neke od zaključaka koji se nameću iz njihova istraživanja. Tako 78 posto sudionika studije smatra da je preporuka najbolja forma reklamiranja.

Najskeptičniji Finci
Ipak, istraživanje je pokazalo značajne nacionalne i regionalne razlike s obzirom na ovaj i ostale reklamne medije. WOM, primjerice, generira zavidnu razinu povjerenja u većem dijelu Azije. U ovoj se regijinalazi šest od deset top tržišta koja se uglavnom oslanjaju na reklamni koncept preporuke. Između ostalog, Hong Kong s visokih 93 posto, Taiwan s 91 posto i Indonezija s 89 posto. Na drugoj strani globalnog spektra, u Europi, postoci onih koji vole vjerovati onom što čuju od drugih potrošača su niži, a Danska s 62 posto i Italija s 64 posto su najniže. Povjerenje u mišljenja/preporuke potrošača koje putuju online, također su različita s obzirom na “strane svijeta”. Najveće je u Sjevernoj Americi i Aziji, nešto više od 60 posto. Prema tržištima, preporukama na webu, poput onih na blogovima najviše se vjeruje u Južnoj Koreji (81 posto), a najmanje u Finskoj (35 posto).