Kad su prije 11 godina braća Ilija i Josip Špikić iz Zdenčine nedaleko od Jastrebarskog prekinuli bavljenje ugostiteljstvom pa umjesto toga krenuli s jednim kamionom i dvama radnicima u prikupljanje komunalnog otpada, teško da je tada tko mogao naslutiti da će njihov obrt prerasti u grupaciju Eko-Flor Plus.

Treći brat
Za Špikiće bi se moglo reći da su u gospodarenju otpadom “specijalisti opće prakse” jer se bave najvećim dijelom komunalnim otpadom, ali za razliku od lokalnih, unutaržupanijskih komunalnih poduzeća kakvih ima diljem Hrvatske i koja su svoje poslovanje postavila u takve zadane okvire, Eko-Flor Plus postao je već regionalni “igrač” u gospodarenju komunalnim otpadom, proširivši svoje poslovanje najprije na Makedoniju, a odnedavna i na Srbiju. Kažu u bliskim krugovima da iza njih stoji “američki kapital”, na što Špikići sa smiješkom kažu da ima tek djelić istine u tome. “To je tek djelomičn točno, i to više možemo shvatiti kao šalu. Naime, naš treći brat Stipe već 17 godina živi i uspješno posluje u SAD-u pa nam je bratski svojevremeno nešto pomogao kad smo početkom 1997. godine iz ugostiteljstva uletjeli s jednim kamionom i dvama radnicima u odvoz komunalnog otpada. Ti su početci bili doista teški, ja sam vozio kamion jer mlađi brat Josip još nije imao vozačku dozvolu, ali u taj smo posao ušli i stoga što se u taj ”biznis” tada nitko nije gurao, tu nije bilo gužve, kaže Ilija Špikić. Špikići su tako, postupno se razvijajući kao poduzetnici na vlastitom primjeru, dokazali da upornost i hrabrost mogu ići ruku pod ruku i u biznisu. U ovom trenutku Eko-Flor Plus je grupacija s više od 350 zaposlenih i s planom zapošljavanja još barem 150 radnika do kraja ove godine. Špikići su budno pratili i sve promjene u zakonodavstvu i sustavu kojim se regulira gospodarenje otpadom pa ne čudi da su koncesijama u 60 općina i gradova na području 10 županija postali prepoznatljivi u Hrvatskoj, od graničnog prelaza Bajakovo pa do dubrovačkog južnog zaleđa. Uz to, već uhodanoj tvrtki kćeri u Makedoniji odnedavna se pridružila i novoosnovana Eko-Flor Plusova tvrtka-kći u Beogradu. Krene li se u financijski opis Eko-flor plusa, podatci su još fascinantniji jer je prihod tvrtke s ostvarenih 7,8 milijuna kuna na kraju 2003. godine krajem 2006. godine narastao na oko 70 milijuna kuna, a već im je i prethodni rast poslovanja donio Zlatnu kunu HGK za 2005. godinu u konkurenciji srednjih poduzeća. Put do dobiti ne vodi samo povećavanjem prihoda, već istovremeno i racionalnim poslovanjem i smanjenjem troškova poslovanja. U tom smislu Eko-Flor Plus razvio je vlastiti servisni centar za stalno održavanje pozamašne flote specijalnih vozila, uz što ide i golema prateća logistička baza skladišta rezervnih dijelova na kakvom bi pozavidjele i renomiranije trgovačke kuće. Posla s održavanjem takvog velikog i vrlo specifičnog i skupog voznog parka ima toliko, kažu Ilija i Josip Špikić, da on opravdava bavljenje i servisnom djelatnošću unutar poslovanja tvrtke umjesto da se takve usluge skupo plaćaju trećim subjektima izvan sustava Eko-Flor Plus.

Proizvodnja komposta
Eko-Flor Plus uz komunalni otpad prikuplja papirnu kartonsku ambalažu i prosljeđuje je kao sekundarnu sirovinu reciklažerima – proizvođačima papira Belišću i Panu. U domeni prikupljene PET ambalaže Eko- Flor Plus prikupljene količine isporučuje BBS-u u Podrutama, jedinoj hrvatskoj tvornici za regranulaciju i rekristalizaciju PET-a. U sferi metalnog otpada poslovanje je usmjereno na plasman prema CIOS-u, autogume idu put Varaždina u GumiImpex-GRT, a akumulatori, baterije i sličan opasan otpad u CIAK. No pravi iskorak u proizvodnu djelatnost Špikići su učinili investicijom u preradu prikupljenog drvnog otpada. “Investicijom koja će na kraju biti dva milijuna eura započeli smo u Kloštar Ivaniću proizvodnju komposta na bazi drvenog otpada. Time smo od otpada stvorili ekološki preporučljiv proizvod i k tome u njega ugradili novostvorenu vrijednost, kažu Ilija i Josip Špikić. Ističu probleme s naplatom komunalnih usluga od korisnika gdje zbog mnoštva malih pojedinačnih neplaćenih računa građanstva postotak naplate stagnira na oko 60 posto. Što se planova tiče, osim razvoja upravo pokrenute podružnice u Beogradu, Špikići planiraju ući i na tržište otpada u BiH. Uz komunalni otpad, Eko-flor plus prikuplja i sekundarne sirovine, reciklira građevinski materijal, održava odlagališta, obavlja dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, prazni septičke jame te obavlja još niz sličnih usluga.

Eko Flor u brojkama

1997. osniva se tvrtka sa 2 zaposlena radnika
danas ukupan broj zaposlenih – 350
do kraja 2007. planira se zapošljavanje još 150 radnika
7,8 milijuna kuna prihod 2003.
70 milijuna kuna prihod 2006.