Neki strani radnici moraju raditi i prekovremeno, što im nije plaćeno.
Poslodavci u Njemačkoj redovito "iskorištavaju" strance koje manje plaćaju, zapošljavaju ih bez ugovora o radu i prisiljavaju da rade prekovremeno a da im prekovremeni rad ne plaćaju, upozorava u srijedu njemački Institut za ljudska prava.
Ti su stranci, među kojima Sirijci i Iračani pristigli 2015., ali i Rumunji, Bugari i Latinoamerikanci, žrtve "nemilog iskorištavanja" na poslu, navodi taj neovisni institut u godišnjem izvješću podnesenom u njemačkom parlamentu.
Poslodavci u Njemačkoj redovito "iskorištavaju" strance koje manje plaćaju, zapošljavaju ih bez ugovora o radu i prisiljavaju da rade prekovremeno a da im prekovremeni rad ne plaćaju, upozorava u srijedu njemački Institut za ljudska prava.
Ti su stranci, među kojima Sirijci i Iračani pristigli 2015., ali i Rumunji, Bugari i Latinoamerikanci, žrtve "nemilog iskorištavanja" na poslu, navodi taj neovisni institut u godišnjem izvješću podnesenom u njemačkom parlamentu.
Poslodavci se ne libe isplaćivati strancima puno manju plaću od minimalne koja je trenutačno 8.84 eura bruto po satu. Neki strani radnici moraju raditi i prekovremeno, što im nije plaćeno, ili im poslodavci smještaju u neprikladnim uvjetima, ističe institut koji je razgovarao s više desetaka stranih radnika.
Takve su situacije česte, ističe se, u sektoru graditeljstva, "tvornicama za preradu mesa", ali i u zdravstvu, pružanju usluga čišćenja i ugostiteljstvu.
U izvješću se upozorava i na to da stranci često rade bez ugovora o radu i ne dobivaju isplatnu listu za plaću, što im otežava eventualno podizanje tužbe na sudu. Njihovi poslodavci im ne uplaćuju ni socijalne doprinose.
"Zapravo, ti ljudi nemaju gotovo nikakvu mogućnost da se obrate sudu u vezi sa zahtjevima za plaću", izrazila je žaljenje ravnateljica instituta Beate Rudolf na predstavljanju izvješća.
Njemačka je 2015. primila oko 1 milijun migranata, uglavnom iz Iraka i iz Sirije. Ta je odluka Angele Merkel bila na meti kritike u prilikama uzleta krajnje desnice, pa i u njezinu vlastitom taboru, ali su je poslodavci poduprli.
Berlin je nakon toga donio strože zakone o azilu koji pomažu da se drastično smanji broj novih zahtjeva za azil.
Njemačka je od siječnja do kraja listopada 2018. zabilježila 158.000 zahtjeva za azil, što je daleko manje nego u 2016. kada ih je imala 750.000.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.To je planski, njemačka policija dobro pazi da se štite prava njemačkih radnika, a za strance ih uopće nije briga. Čisti fašizam.
Ma jel’ dotle došlo….
Vani baba roge, kući je najbolje ?
Kao da je problem promijeniti poslodavca, u D barem ima posla. Uostalom sjetimo se Bosso trgovina , Boxmarka, pa i TP Varaždin, u biti svi koji stalno traže radnike su upitni poslodavci. Ljudi provjeravajte si uplate doprinosa, i čuvajte isplatne liste.
zato u hrvatistanu neki dan clanak da su zene dviej godine radile i nisu bile prijavljene.
to je za zatvoriti tvrtku, zatvoriti knjigovodstvo koje im obradjuje knjige a vlasnika goniti krivicno.
Uključite se u raspravu