Želi li opstati, mlinsko-pekarska industrija mora se povezati

Žitozajednica će polovicom veljače opet izaći s novom strategijom u djelatnosti suočenoj s drastičnim rastom cijena sirovina

Žitozajednica, interesna grupacija mlinarsko-pekarske branše, polovicom veljače izaći će s novom strategijom. Prije ovogodišnje žetve žele iznaći rješenje opstanka, odnosno razvoja te djelatnosti suočene sa sve drastičnijim rastom cijena sirovina, najavio je u Poslovnom dnevniku nedavno Davorin Hrsto, direktor grupacije.

Minimalne cijene
Sličan pokušaj inicirali su prije godinu dana, tražeći od resornog ministra (među ostalim) neka utvrdi minimalne cijene za krušna brašna te polubijeli kruh od 700 grama (3,75 kuna) dok bi ostalim vrstama cijene određivalo tržište. Traženo nisu dobili, pšenica je u razdoblju srpanj-studeni 2007. poskupjela sa 1057,92 na 1295,51 kunu po toni, a mađarski trgovci kilogram pšenice navodno su pripravni platiti i 2,3 kune no, tu aktivnost do kraja veljače priječe izvozne carine. Iako mlinarsko-pekarska industrija u gabaritima ukupnog hrvatskog gospodarstva sudjeluje s gotovo minornim parametrima (između 0,36 % u investicijama preko 0,72 % u prihodu do 1,58 posto u broju zaposlenih) zbog svoga značaja traži ipak veću pozornost od nekih drugih područja. Uz sve skuplju sirovinu disperzija proizvođača i visok udjel sivog tržišta, grube procjene spominju iznad 30 posto, problemi su koji opterećuju pekare više nego mlinare. Prema podacima Financijske agencije u mlinarsko-pekarskoj grupaciji aktivno je 529 tvrtki (52 mlinara, 477 u pekarstvu) čiji je prihod za devet mjeseci 2007. iznosio 3,26 milijardi kuna i bio 14,2 posto veći nego u istom razdoblju godinu dana prije. Premda su prihodi rasli brže od rashoda (sveukupni rashodi 3,03 mlrd/kn, rast 11,5 posto), a posebno snažan skok na razini grupacije evidentiran je kod bruto dobiti (u prva tri kvartala 2007. iznosila 259 milijuna kuna ili, plus 60,4 %) situacija u konačnici ipak nije tako dobra jer, gotovo četvrtina (24 %) ili 127 poduzetnika bilježi gubitak. Uz to, samo 234 poduzetnika (44,23 posto) investirala su u dugotrajnu imovinu dok 295 nije u prvih devet mjeseci 2007. imalo investicija. U spomenutom razdoblju kupci su mlinarima i pekarima dugovali više nego oni svojim dobavljačima. Međutim, potraživanja od kupaca na kraju rujna 2007. bila su 10,5 posto veća nego u rujnu 2006. (915 mil/kn) dok su obveze mlinara i pekara prema dobavljačima rasle 14,1 posto i dostigle 756 milijuna kuna.

O disperziji, posebno pekarskog segmenta (što je veliki minus računa li se na očekivani dolazak konkurencije nakon ulaska Hrvatske u EU) ilustriraju dva podatka. Ukupni prihod četiri najveća proizvođača (Đakovština, Čakovečki mlinovi, Mlinar i Zagrebačke pekarne Klara) za devet mjeseci 2007. bio je 1,24 milijarde kuna dok je 525 tvrtki skupno postiglo tek sitno iznad dvije milijarde kuna. Spomenuti četverac zapošljava 3174 radnika, a ostatak tvrtki čak 10.945 radnika. Prema podacima Fine prosječna plaća svih zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu za prva tri kvartala 2007. iznosila je 4099 kuna dok je u mlinarsko-pekarskoj branši stala na samo 3147 kuna, što je 23,2 posto ispod prosjeka nacionalnog gospodarstva. I mlinari, a pekari posebno, ukoliko misle opstati na ujedinjenom tržištu Unije, morali bi osmisliti neku novu integraciju, možda i kapitalno povezivanje. Međutim, iz događanja koja su evidentna na terenu malo je vjerojatno da će uskoro krenuti tim tragom, previše je tvrtki i (ne)pomirljivih interesa njihovih vlasnika.

Spekulacije oko Mlinara
I dok poznavatelji tržišnih prilika ističu kako bi igrači, koji u domaćim okvirima slove kao veliki, morali međusobno iznaći model sprege s kojim će se pokušati oduprijeti moćnijoj konkurenciji iz EU za sada takvih signala iz pravca tvrtki nema. Tek mediji spekuliraju o preuzimanju Mlinara od strane Agrokora dok na obje adrese odbijaju govoriti o tome. Mlinar Konzumu isporučuje više od 40 posto proizvodnje, navodno su Dragutin Barišić i još nekoliko manjih dioničara (poslovno povezanih s Agrokorom kroz neke druge angažmane) dogovorili prodaju svojih portfelja tako da koncern već raspolaže s većinskim udjelom. Dogovor Barišića i Todorića, kažu upućeni, posebno je razljutio Stjepana Vargu, vlasnika i direktora Čakovečkih mlinova, koji je sa 13,18 posto dionica pojedinačni najveći dioničar Mlinara, i bio je, tvrdi se, zainteresiran za preuzimanje Mlinara.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve