Stanje u građevinskom sektoru u znaku je neizvjesnosti, pri čemu poznavatelji prepoznaju čak i nove razloge za moguće povećanje.

Novi moment je predstojeće otvaranje Austrije po pitanju radne snage, pa je sektor na pragu većih rizika. Glavni 'okidač' je tzv. sirenski zov u vidu nekoliko puta većih austrijskih plaća, a mogućnost negativnog upliva na graditeljstvo očekuju se u dijelu pronalaženja kooperanata. Da glavni izvođači radova neće imali lagan zadatak, procjene su i HUP-ove Udruge graditeljstva koju vodi Mirko Habijanec, inače predsjednik uprave križevačkog Radnika. 

Kako Habijanec navodi da zbog navedenog postoji mogućnost i većeg odljeva kooperanta, i to nakon što su pod utjecajem stanja na tržištu glavni izvođači radova prisiljeni sve više obavljati i one poslove koje su ranije prepuštali kooperantima, čini se da će jačati zamašnjak bitke za radnike i za regularnost tržišta.

I dok se očekuje jačanje pritisaka u smjeru povećanja plaća i uvođenja kontrole primjene kolektivnog ugovora za ovaj sektor koja je proširena na sve građevinske tvrtke u Hrvatskoj – samo je tako, kaže Habijanec, moguće stvoriti temelje održivosti i napretka, iz sindikalnih izvora se doznaje da se pomaci još ne vide.

Međutim, kad je riječ o kompanijskoj strategiji, građevinska aktivnost izgleda da više nije dostatna, pa Radnik priprema tri velike investicije ukupno vrijedne 50-60 milijuna kuna koje će financirati iz vlastitih i kreditnih sredstava.

U sljedeće dvije godine u Križevcima planiraju izgraditi stanove za radnike, po uzoru na turističke kompanije, hotel koji će imati 60-ak smještajnih jedinica te novu upravnu zgradu. Na prošlotjednoj skupštini  usvojene su predložene odluke.

Ukupni prihodi Radnika u 2018. porasli su za 5% u odnosu na 2017. te iznose oko 460 milijuna kuna. Dobit je na sličnoj razini, oko 27 mil. kn. Zapošljavaju ukupno oko 550 radnika, od kojih 100-tinjak na projektima u drugim članicama EU, najviše u Njemačkoj.

Ovaj model omogućuje disperziju rizika, a udio Radnikovih radova u inozemstvu iznosi prosječno do 20%. Generalno, pak, zanimljiv je podatak da je u zadnjih šest godina broj hrvatskih radnika koji rade u drugim članicama EU, a doprinose uplaćuju u Hrvatskoj porastao s 10-ak tisuća na oko 50.000, s time da se trećina tiče radnika velikih građevinskih i montažerskih tvrtki.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost