Nakon godinu i pol dana sporenja, donošenja cjenika i traženja rješenja, 11 telekomunikacijskih operatera danas će potpisati ugovore sa Zagrebačkim holdingom o korištenju distributivne telekomunikacijske kanalizacije. Zbog neriješenih vlasničkih odnosa T-HT se nalazi u posebnom statusu i nije među operaterima, ali voditelj podružnice Zagrebački digitalni grad koja upravlja DTK-om uime Grada i Holdinga najavljuje da će se i s njima problem uskoro riješiti.

Bolji koncept
T-HT će uskoro početi plaćati najam za 30-ak posto DTK u Zagrebu za koje je neosporno utvrđeno da ga je napravio Zagreb ili neka od njegovih tvrtki. “Važno je da polako zakopavamo ratne sjekire s T-HT-om i tražimo kompromisna rješenja za ostatak”, kaže voditelj ZDG-a Marijan Gržan. Ugovore s Digitalnim gradom potpisuju Optima, Metronet, Vodatel, Unitel, Primatel, Softnet, BTnet, DCM, Kerman, Optika kabel i Rešković elektronika. Koncept Zagreba razlikuje se od koncepta Varaždina koji je na svoj način riješio pitanje naplate DTK. U Varaždinu se za naknadu od 750.000 kuna godišnje dalo T-HT-u da upravlja DTK-om i gradi ga, dok se u Zagrebu daje pravo korištenja za kabel. Jednostavnije, svaki operater pod jednakim uvjetima sklapa ugovor s Digitalnim gradom za određeni broj metara kabela i plaća godišnju naknadu po metru i širini kabela, dok se u Varaždinu za sklapanje ugovora treba obratiti i dalje T-HT-u koji je dobio na korištenje cijevi. I u Varaždinu i Splitu se iznajmljuje prostor u DTK (od četvrtine nadalje), dok se Zagrebu plaća samo širina kabela, a ostatak prostora Grad dalje iznajmljuje. Gržan je uvjeren da je njihov koncept bolji jer se smanjuje cijena najma bez posrednika i povećava brzina kojom alternativni operateri dobivaju pristup DTK. Svi operateri će dobiti potvrde da su platili naknade i T-HT im neće moći vaditi kabele. Osnovna cijena najma za metar kabela u Zagrebu je 4,2 kune i PDV, dok je T-HT-ova najniža cijena 7,5 kuna i PDV. Cijena u Zagrebu raste povećavanjem broja niti i širine, te se plaća i 50 kuna godišnje za spojnu točku od kabela do kućanstva, ali se ne plaća jednokratna naknada kao što je prije bilo predlagano.

Mukotrpan put
Zagrebački digitalni grad dosad nije ostvarivao prihode, od gubitka su ga spašavale druge podružnice koje su financirale i izgradnju DTK zajedno s rekonstrukcijama ulica ili nove stambene izgradnje, primjerice u Sesvetama. S današnjim ugovorima, budući da se očekuje da svi operateri potpišu ugovore sa Zagrebom, ta situacija bi se trebala promijeniti. “U Zagrebu postoji 30 do 50 tisuća kilometara postavljenih kabela u više od dvije tisuće kilometara DTK. Kada bismo sve uspjeli naplatiti, ostvarili bismo prihode više od 100 milijuna kuna godišnje. No to je teško. Očekujemo da ćemo ove godine biti na nuli, a sljedećih pet do sedam godina imati prihode od 30 do 40 milijuna kuna godišnje. Kada se oduzmu plaće za 20-ak ljudi i održavanje, ostaje nam oko 20 milijuna kuna godišnje za investiranje u izgradnju novog DTK koji ćemo dalje iznajmljivati, te u budućnosti postavljati direktno svjetlovode bez DTK koje ćemo iznajmljivati”, kaže Gržan. Tatjana Holjevac, koja je otvorila pitanje DTK, poručila je da je potpisivanje ugovora početak novog načina razvoja do kojeg se došlo mukotrpnim putem, ali da je napravljen velik korak kako bi se omogućilo da svi operateri imaju pod jednakim uvjetima pristup DTK.