Za otvaranje tvrtke u Poljskoj useljeniku treba 9300 kuna, u Hrvatskoj čak 100.000

Wale Soniyiki; Hermes Arriaga Sierra; Mirela Rus Wale Soniyiki; Hermes Arriaga Sierra; Mirela Rus

Dok je u Hrvatskoj i dalje rijetkost, migrantsko poduzetništvo na zapadu postaje sve važniji gospodarski čimbenik i jedan je od najvidljivijih procesa globalizacije.

Hrvatska je ugodno mjesto za život, s ugodnom klimom, visokom razinom sigurnosti i stabilnom ekonomijom, i zbog toga privlači useljenike iz trećih zemalja, kojima što prije treba olakšati uvjete za poduzetništvo, jer migrantsko poduzetništvo može donekle utjecati na problem nedostatka radne snage, ali i unaprijediti razvoj gospodarstva. Iako se radi o ogromnom potencijalu koji treba iskoristiti, svijest o tome gotovo i ne postoji, a Hrvatska nema nikakvu važeću strategiju useljeništva, nema sustava koji uključuje strance u društvo u gospodarstvo, štoviše migrantima je visokim taksama otežano osnivanje tvrtki. 

Rijetke iznimke
Istaknuli su to su sudionici okruglog stola o migrantskom poduzetništvu u organizaciji Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva CEPOR, na kojem su se uz stručnjake na područku migrantskog poduzetništva našli i rijetki useljenici koji su u Hrvatskoj razvili uspješan biznis. Dok je u Hrvatskoj i dalje rijetkost, migrantsko poduzetništvo na zapadu postaje sve važniji gospodarski čimbenik, i jedan je od najvidljivjih procesa globalizacije.

 

Wale Soniyiki

Od prve noći koju sam prespavao u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini imao sam puno ideja što sve mogu učiniti i pokrenuti.

U Velikoj Britaniji svako su sedmo poduzeće osnovali useljenici koji su poslodavci za čak 14 posto zaposlenih u zemlji.  U Sjedinjenim Američkim Državama u posljednjih 20 godina udio migrantskih poduzeća porastao je s 13 na 28 posto, i gotovo 40 posto kompanija izlistanih na burzi osnovali su migranti. U Europskoj uniji boravi čak 37 milijuna ljudi rođenih u trećim zemljama, što je sedam posto stanovništva Unije. Poduzetničke aktivnosti migranata važan su čimbenik njihove uspješne integracije u društvo, no one se od zemlje do zemlje razlikuju.

"Poduzetnici migranti svojim poduzetničkim aktivnostima integriraju se u društvo zemlje u kojoj borave. Prema nekim studijama, migranti poduzetnici poduzetniji su od onih domaćih jer su samoregrutirani iz svojih domicilnih zemalja, obrazovaniji su, inovativniji i skloniji riziku od domaćih poduzetnika. Druge studije pokazuju da poduzetnici migranti imaju lošije perspektive opstanka od domaćih poduzetnika, budući da im nedostaje društveni kapital te imaju otežan pristup financijskim sredstvima jer ih institucije doživljavaju kao rizične klijente.

 

Hermes Arriaga Sierra

Tragom projekata koje sam imao u Meksiku, počeo sam s idejom coworkinga, nastavio s hub konceptom i prikupio još pet osnivača za Impact Hub.

Pored navedenih, u Hrvatskoj su za razvoj migrantskog poduzetništva prisutne i administrativne barijere, primjerice, vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva koje osniva stranac iz trećih zemalja, mora prelaziti 100.000 kuna, što za mnoge predstavlja nepremostivu prepreku", kazala je Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.  Naime, prema Zakonu o strancima, državljaninu treće zemlje dozvola za boravak i rad može se izdati ako vrijednost temeljnog kapitala javnog trgovačkog društva iznosi najmanje 100.000 kuna, odnosno 200.000 kuna ako je riječ o pokretanju obrta. Pritom moraju zapošljavati najmanje tri hrvatska državljanina, što je ozbiljna barijera za migrante. Kako bi se stvari promijenile, nužna je koordinacija između integracijskih te politika prema poduzetništvu. 

Visoka radna etika, odlučnost...
Jan Brzozowski, profesor na Ekonomskom fakultetu u Krakowu ističe kako imigranti u zemlji domaćinu mogu uočiti nove prilike, stvoriti nova tržišta ili niše unutar postojećih. "Pritom, oni ne stvaraju radna mjesta samo za pripadnike svoje etničke skupine, već i za lokalno stanovništvo. Njihova visoka radna etika, odlučnost i kreativnost čine gospodarstvo zemlje domaćina konkurentnijim i pridonose dobrobiti cjelokupnog stanovništva", poručio je Brzozowski, istaknuvši primjer Poljske koja je prije šest godina bila jedan od najvećih izvoznika radne snage u Europskoj uniji. "Mi smo prije šest godina pokrenuli javnu raspravo o ovim pitanjima, jer je iz Poljske je do 2012. godine iselilo oko dva milijuna ljudi, i shvatili smo da je spas u razvoju migrantskog poduzetništva.

Rat u Ukrajini ubrzao je stvari i danas u Poljskoj živi oko dva milijuna migranata iz Ukrajine, oni čine oko 10 posto stanovništva Krakova, pola studenata su Ukrajinci", kaže Brzozowski. Za otvaranje tvrtke u Poljskoj, Ukrajinci moraju uložiti samo 1250 eura početnog kapitala, što bi trebalo olakšati poduzetništvo. Poljski stručnjak za migrantsko poduzetništvo Hrvatskoj poručuje da se pripremi na vrijeme te iskoristi potencijal koji može imati od migranata, te da im pomogne da se pokrenu.  Da to nije lako, ali je moguće, pokazuju primjeri useljenika koji su u Hrvatskoj uspjeli razviti vlastiti posao.  Rumunjka Mirela Rus koja je u Splitu sa suprugom pokrenula proizvodnju Break Time Nautical Bracelets, u Hrvatsku je došla zato što se zaljubila u more. "Znali smo da tu želimo živjeti, i doselili smo s planom da izgradimo vilu za najam turistima, čime se suprug bavio u Rumunskoj, a ja sam radila u PR-u.

Prodali smo stan u Rumunjskoj i planirali preseljenje, ali par mjeseci prije dolaska saznali smo da zbog izmjena zakona na zemljištu koje smo kupili nećemo moći graditi još najmanje nekoliko godina.  Dva mjeseca nakon preseljenja, u prosincu 2015. otvorili smo trgovinu narukvicama s motivima mora, koje je moj muž prije toga izrađivao iz hobija. Dvije godine kasnije imamo četiri trgovine, dvije u Splitu, te jednu u Rovinju i Dubrovniku, i mogu reći da smo uspjeli, i da već mnogo ljudi poznaje naš rad i naše narukvice", kaže Mirela Rus.

 

Mirela Rus

Unatoč upozorenjima o birokraciji i korupciji, nismo naišli na veće probleme, možda zato što smo navikli na još lošije uvjete kod kuće.

Tvrdi da unatoč upozorenjima o birokraciji i korupciji, nisu naišli na veće probleme, možda zato što su navikli na još lošije uvjete kod kuće. Nigerijac Prince Wale Soniyiki, vlasnik zagrebačkog restorana African Cuisine & Bar i osnivač Društva Afrikanaca u Hrvatskoj, već je dobro poznat hrvatskoj javnosti, koju ima strpljenja učiti ne samo o afričkoj kulturi nego i otvaranju prema drukčijim kulturama i prihvaćanju useljenika.  Prince je u Hrvatsku stigao kao izbjeglica iz ratom zahvaćene Nigerije krajem 2011. godine i bio je među prvim izbjeglicama koje su u Hrvatskoj dobili azil. Neko vrijeme radio je kao ribar u tvrtki Ante Gotovine, i prije nešto manje od dvije godine otvorio svoj restoran afričke kuhinje u Zagrebu.

'Govorili su mi - idi u Njemačku'
"Od prve noći koju sam prespavao u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini imao sam puno ideja što sve mogu učiniti i pokrenuti. Mnogo ljudi mi je govorilo idi u Njemačku, tamo je lakše. Ali, ja sam im odgovarao da je dobro i ovdje, da se može i ovdje", kaže Prince, iako je naišao na mnoge barijere u svom poduzetničkom projektu.  Meksikanac Hermes Arriaga Sierra, suosnivač je i direktor Impact Huba u Zagrebu, u Hrvatsku je stigao s djevojkom 2009.

 

Brzozowski

Prije šest smo godina pokrenuli javnu raspravu o ovim pitanjima, jer je iz Poljske do 2012. iselilo oko dva milijuna ljudi, i shvatili smo da je spas u razvoju migrantskoga poduzetništva.

"U sljedećih godinu dana shvatio sam da neću pronaći posao, nego moram smisliti nešto svoje. Tragom projekata koje sam već imao u Meksiku i u Nizozemskoj, počeo sam s idejom coworkinga, nastavio s hub konceptom, i nakon brojnih razgovora prikupio još pet osnivača u otvaranju Impact Huba, koji je dozvolu za rad dobio 2013. Danas je to mjesto okupljanja mladih poduzetnika inovativaca, kombinacija laboratorija za stvaranje poduzetnika i platforma za one koji su već pokrenuli svoje projekte", pojašnjava Hermes. 

Komentari (3)
  • zvonkac
    zvonkac 10:22 11.2.2019.

    Upamtite, mi trebamo samo lovu.

  • All
    All 7:13 11.2.2019.

    Tonebrod


    Ako im 100 tisuća predstavlja problem onda bolje da ništa i ne otvaraju..

    Tako je !! Ako ne misle odmah drzavi dati milion bolje da ne rade nista. Nek se ugledaju u.ministre i pocnu pljackati ! ;)

  • Tonebrod
    Tonebrod 7:11 11.2.2019.

    Ako im 100 tisuća predstavlja problem onda bolje da ništa i ne otvaraju..

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve