U okviru dogovora službenog Zagreba i Moskve o gašenju sovjetskog duga Hrvatskoj Rusija će do sredine lipnja isporučiti hrvatskim oružanim snagama preostala tri od ukupno deset helikoptera Mi-171 vrijednih 66 milijuna dolara.

Ta činjenica, kao i ruska namjera da na komercijalnoj osnovi sudjeluje na najavljenom hrvatskom tenderu za kupnju 12 borbenih lovaca za potrebe našeg ratnog zrakoplovstva, bili su i povod za intervju sa zamjenikom generalnog direktora i načelnikom Uprave zračnih vojnih snaga ruske državne kompanije Rosoboroneksporta Aleksanderom Mihejevom. Istina, isporukom helikoptera Rusija će vratiti Hrvatskoj tek trećinu duga bivšeg Sovjetskog Saveza. Prema međudržavnom dogovoru postignutom u rujnu 2003. godine, Hrvatskoj je pripalo 23 posto klirinškog duga bivšeg SSSR-a bivšoj Jugoslaviji. Taj je dug potom sporazumom Zagreba i Moskve pretvoren u dolarski dug u iznosu od ukupno 185,7 milijuna dolara. Međutim, unatoč spremnosti Moskve da u skladu s postignutim sporazumom što prije taj dug vrati robama i uslugama, Hrvatska se za protekle četiri godine jedino odlučila za kupnju helikoptera. Razmišljalo se o kupnji trećeg energetskog bloka za električnu centralu u Sisku i izgradnju 15-ak kilometara plinovoda od Donjeg Miholjca do Mađarske radi povezivanja s ruskim magistralnim plinovodom, ali odluka do danas nije donesena. Na taj način Rusija, ne svojom krivnjom, duguje Hrvatskoj još 119 milijuna USD, a zbog pada vrijednosti američkog dolara pala je i realna vrijednost tog duga.

Potkraj prošle godine Hrvatska je uputila obavijest Rusiji, SAD, Francuskoj, Švedskoj i Njemačkoj da za svoje Ratno zrakoplovstvo namjerava kupiti 12 borbenih aviona. U međuvremenu, Zagreb je posjetila delegacija vaše kompanije i u hrvatskim medijima ovih se dana pojavila informacija da se Rosoboroneksport ozbiljno priprema da sudjeluje na natječaju koji će, kako se očekuje, biti raspisan ove jeseni.
– Dopustite da prvo istaknem da naše dvije zemlje odavno veže tijesna suradnja i u oblasti vojno-tehničke suradnje. Posljednji je primjer isporuka hrvatskim vojno-zračnim snagama deset ruskih helikoptera Mi-171 u okviru dogovora o vraćanju Hrvatskoj klirinškog duga bišeg SSSR-a. Prvi dio helikoptera iz tog paketa predali smo potkraj prošle godine i tom prigodom, u povodu 12. prosinca, Dana ratnog zrakoplovstva Hrvatske, na aviobazi u Velikoj Gorici organizirana je demonstracija letova Mi-171 nakon koje je glavni zapovjednik vašeg Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane Vlado Bagarić nazvao naše helikoptere najboljima na svijetu u svojoj klasi. Štoviše, general Bagarić je tom prilikom posebno naglasio da ti helikopteri, koji su komplektirani zajedničkom suradnjom hrvatskih i ruskih stručnjaka, idealno odgovaraju prirodnim i klimatskim uvjetima Hrvatske i odgovaraju svim zahtjevima koji se za korištenje traži u zemljama članicama NATO. Posljednja tranša od tri helikoptera bit će predana u lipnju. Što se tiče Vašeg pitanja o sudjelovanju Rosoboroneksporta u natječaju Hrvatske za kupnju 12 lovaca, mi to sudjelovanje ocjenjujemo kao nastavljanje naše uzajamno korisne suradnje i doista se veoma ozbiljno pripremamo. Uostalom, već smo predali Ministarstvu obrane RH pozitivan odgovor na informaciju (RFI) u okviru prepirema za natječaj.

Na natječaju će Rusija sudjelovati s ponudom svog najnovijeg borbenog aviona četvrte generacije MiG29M i varijantom dvosjeda MiG29M2 s kojima tek pripremate izlazak i osvajanje svjetskog tržista. Možete li nešto više reći o karakteristikama tih borbenih aviona.
– Po našem mišljenju, uvjetima natječaja najviše će odgovarati lovci MiG-29M/M2 koji su danas najsuvremenija inačica lovca MiG-29 koje, primjerice, posljednjih deset godina uspješno koriste postrojbe Luftwafe i koji su se lako uklopili u infrastrukturu aerodromsko-tehničkog opsluživanja aviotehnike država članica NATO-a. Pri izradi lovca MiG-29M/M2 korišteno je veliko iskustvo stečeno ekplotacijom MiG-a 29. Apsorbirane su njegove najbolje kvalitete i tehnologije što je omogućilo povećanje resursnih i siguronosnih pokazatelja, te smanjenje potrošnje goriva. Riječju, u lovcima MiG-29M/M2 objedinjena su posljednja aerodinamička i tehnološka postignuća s novom suvremenom opremom i naoružanjem koji ga stoga čine višefunkcionalnim lovcem generacije 4++. Po svojim borbenim mogućnostima MiG-29M/M2 je, dakle, višefunkcionalan lovac. Zauzima međuprostor između zrakoplova četvrte (SU-27, MiG-29, F-15 I F-16) i pete generacije. Nijedan lovac u svijetu ne može ponoviti figure zračne akrobacije koje ispunjava taj supermanevrabilan zrakoplov. Dvomotorna konstrukcija osigurava mu povišenu živahnost i žilavost. Čak i u borbenim uvjetima, ako mu bude oštećen jedan od motora, on može nastaviti borbeni zadatak i uspješno se vratiti u svoju bazu. To je posebno važno u letovima nad morem.

Prema našim informacijama, za sudjelovanje na natječaju već se ozbiljno priprema i Švedska sa svojim borbenim avionima JAS-a 39, a ne treba isključiti da će se u konkurenciju uključiti i SAD sa svojim avionima F-16. Koje su po vašem mišljenju prednosti kojim Rusija može dobiti natječaj: kvaliteta i manevarske sposobnosti MiG-ova ili niža cijena kojom Rusija na tržištu oružja sve češće pobjeđuje svog glavnog konkrenta SAD?
– Ja ne bih suprotstavljao kategorije cijene i kvalitete. Naprotiv, te dvije objedinjene karakteristike u pravilu utječu na konačan ishod u konkurentskoj borbi. Svaka država nastoji kupiti pouzdanu i efikasnu tehniku po što nižoj cijeni. Po kriteriju cijena – kvaliteta rusko naoružanje i vojna tehnika tradicionalno drže vodeće mjesto u svijetu. To se odnosi i na zrakoplove i helikoptere, a premoć ruskih MiG-ova nad konkurentima dokazani su u brojnim školskim borbama. Primjerice, na nedavnim američkim vježbama Red Flag, koje se svake godine održavaju u aviobazi Nellis u Nevadi, ruski MiG, kojim je upravljao njemački pilot, uvjerljivo je pobijedio u zračnom okršaju s američkim lovcima F-16 i F-18. S obzirom na veliko iskustvo hrvatskih pilota u letenju s ruskim lovcima iz obitelji MiG, uvjeren sam da će i novim MiG-om 29M/M2 uspješno ovladati i da će ti lovci u realnim letovima dokazati svoje neosporne prednosti.

Procjenjuje se da bi ugovor o kupnji 12 aviona za Hrvatsku bio težak oko 700 milijuna dolara. Kad je riječ o takvo velikoj kupnji, važan dio posla često je offset, odnosno protunabava u vrijednosti ugovora. Je li ruska strana spremna na takav posao?
– Naravno. Međutim, offsetni program našeg sudjelovanja na natječaju predmet je daljnjih pregovora, a o njihovu sadržaju u ovom je trenutku prerano govoriti. Jedino želim istaći da Rosoboroneksport u pravilu predlaže veoma perspektivne offsetne programe. Neki naši prijedlozi čak nemaju konkurenciju. Posljednji je primjer ugovor s Malezijom o isporuci lovaca SU-30MKM. Prema offsetnoj obvezi, mi smo osigurali let prvog malezijskog astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu.

Hrvatska je na nedavnom summitu Sjeveroatlantskog saveza u Bukureštu službeno pozvana i na taj način praktički primljena u NATO. Da li ta činjenica umanjuje vaše izglede za na natječaju ili Rusija uspješno prodaje svoju tehniku i članicama NATO-a?
– Po našem mišljenju, ta će činjenica još više zaoštriti konkurentsku borbu. Mi smo svjesni da pri rješavanju pitanja o kupnji lovaca važniji kriteriji, kao što su učinkovitost, pouzdanost, kvaliteta i cijena, mogu otići u drugi plan. Prioritet mogu dobiti političke okolnosti. Međutim, mi ne bismo htjeli da se pod djelovanjem zaostalih stereotipova blokovskog razmišljenja potencijalni kupac našeg naoružanja i vojne tehnike podrvrgne pritisku od strane svojih novih vojnih saveznika. Mi držimo da odlučujućim pri kupnji ruskog naoružanja od država članica Sjeveroatlanstkog saveza treba biti kompatibilnost te vojne tehnike s vojnom tehnikom NATO. Napokon, taj problem mi rješavamo i tu kompatibilnost osiguravamougradnjom najsuvremenije zapadne opreme. Na taj način sada moderniziramo ruske helikoptere u sastavu čeških oružanih snaga, a do kraja ove godine završit ćemo, u skladu sa standardima NATO-a, modernizaciju slovačkih MiG-ova 29. Pritom Slovačka i Češka nisu jedine države članice NATO-a koje imaju vojnu tehniku i ruske proizvodnje.

Ruski izvoz oružja lani premašio sedam milijardi dolara

Nakon nafte i plina, oružje i vojna tehnika najjača su ruska izvozna grana. Uz to, s ukupnim prošlogodišnjim izvozom oružja i vojne tehnike u vrijednosti od 7 milijardi dolara, od kojih 6,2 milijarde otpada na državnu kompaniju Rosoboroneksport, Rusija uvjerljivo drži drugo mjesto na svjetskoj ljestvici država izvoznika oružja. Štoviše, prema nedavnom izvješću Međunarodnog instituta SIPRI iz Stockholma, Rusija se približila vodećem svjetskom izvozniku oružja SAD-u, jer je lani količinski (po jedinicama oružja) izvezla više oružja od SAD, a svoju lidersku ulogu Amerika je sačuvala samo zahvaljujući višim cijenama za svoju produkciju. Rusija izvozi oružje u šezdesetak zemalja Europe, Azije i Latinske Amerike, a najveći su kupci njezinog oružja Kina i Indija.