Više od 54 posto nezaposlenih na burzi duže od godinu dana

Foto: Sanjin Strukić / Pixsell Foto: Sanjin Strukić / Pixsell

Još veći udjel nezaposelnih, 40%, bez posla je preko 2 godine.

Konac 2016. ostavio je pozitivnu iskru u statistici nezaposlenih, kojih je, kako su primijetili analitičari Hrvatske gospodarske komore, u studenome u usporedbi s evidencijom istog mjeseca ranijih godina bilo najmanje čak od 1990. No, te brojke manje su rezultat rasta zaposlenosti, a više pada aktivnosti zbog odljeva radnika u inozemstvo i nepovoljnih demografskih trendova. Zabrinjava, pak, što u sve manjem broju evidentiranih nezaposlenih raste broj dugotrajno nezaposlenih, koji su na burzi duže od godinu dana. Polovicom 2016. od ukupno 219,5 tisuća nezaposlenih više od 54 posto bili su dugotrajno nezaposleni, s tim da udjel onih koji u redu za posao stoje duže od dvije godine doseže 40 posto.

Prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, među teško zaposlivima nema razlike prema spolu; podjednako su ugroženi i muškarci i žene. Zadržavanje na burzi dominira među osobama starije dobi, s manje radnog iskustva, nižom razinom obrazovanima te kvalifikacijama za jednostavna zanimanja, poput čistačica, zaštitara, radnika na podizanju tereta i slično. Tako je od nezaposlenih u dobi od 55 do 59 godina dugotrajno nezaposleno više od 74%, a u dobi od 60 i više godina 82%, dok je taj udio među nezaposlenima od 25 do 29 godina na razini od 29%. Na vjerojatnost zapošljavanja utječe i duljina “staža” na burzi, pa će s istim obilježjima osobe u dobi od 30 do 49 godina, sa srednjom školskom naobrazbom i prethodnom zaposlenosti od 5 do 19 godina, a koje su nezaposlene do godinu dana, imati 12% šanse za zaposlenje, a oni dugotrajno nezaposleni s istim kriterijima tek 3,5%.

Regionalno, dugotrajna nezaposlenost dominira u nekad industrijski razvijenim županijama, u kojima su pogoni u međuvremenu ugašeni ili reducirani, poput Sisačko-moslavačke županije, dok je posve drugačija slika u županijama s većom dinamikom sezonskog zapošljavanja, u čemu prednjači Istra. Doprinos sezonskog zapošljavanja smanjenju dugotrajne nezaposlenosti pokazuju i primjeri Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije, koje imaju slične stope nezaposlenosti, ali udio sezonskog zapošljavanja znatno je veći u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj je stoga i udio dugotrajno nezaposlenih znatno manji nego u Lici.
Analitičari HZZ-a ukazuju i na jak utjecaj ukupne nezaposlenosti na zadržavanje u statusu dugotrajno nezaposlenih. Drugim riječima; što više nezaposlenih, to je i dulje trajanje nezaposlenosti. Ilustrativan je primjer toga Bjelovarsko-bilogorska županija koja ima osjetno višu stopu nezaposlenosti nego u Koprivničko-križevačkoj županiji, pa posljedično ima i veći udjel onih koji duže čekaju u redu za posao.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve