Hrvatska ljekarnička komora i Ministarstvo zdravstva, čini se, postigli su kompromis o otvaranju novih ljekarni, tako da će se po novom nacrtu pravilnika koji to propisuje omogućiti otvaranje ljekarni u manjim sredinama i na otocima, ali ne i u gradovima, kako je to predviđala prva verzija nacrta. Komora je zadovoljna, a među onima kojima će kompromis pomrsiti račune je i Grad Zagreb koji je, kako doznaje Poslovni dnevnik, planirao otvoriti velik broj ljekarni u sklopu domova zdravlja, čiji je osnivač.

Spriječen monopol
U prvoj verziji novog Pravilnika o broju ljekarni stajao je prijedlog da se jedna ljekarna može otvoriti na 3000 stanovnika (umjesto na pet tisuća stanovnika kako je po važećem propisu), što bi omogućilo otvaranje novih 400 ljekarni u cijeloj Hrvatskoj. Prema postignutom dogovoru predstavnika Komore i ministra Nevena Ljubičića, međutim, prijedlog je izmijenjen tako da se prva ljekarna može otvoriti na području do 3000 stanovnika, a svaka sljedeća tek na dodatnih 5000 stanovnika (pa će na području od osam tisuća stanovnika moći biti dvije ljekarne).Znatno povećanje ljekarničke mreže koje bi omogućila prva verzija pravilnika, smatra predsjednik Ljekarničke komore Mate Portolan, ugrozilo bi poslovanje postojećih malih ljekarni, odnosno omogućilo njihovo preuzimanje od strane velikih (stranih) lanaca, te stvaranje monopola. Štoviše, Portolan upozorava da su upravo poduzetnici iz ljekarničkih lanaca lobirali za prvu verziju pravilnika. Nije isključeno da je među lobistima bila i uprava glavnog grada koja je izradila vrlo ambiciozan plan kojim bi se znatno povećali prihodi i dobit Gradske ljekarne Zagreb. Poglavarstvo je planiralo, gdje god je moguće, u ambulantama otvoriti svoju ljekarnu. Gradski pročelnik za zdravstvo Zvonimir Šostar nije nam znao kazati koliko se ljekarni točno može otvoriti, no potvrdio je da će realizacija plana započeti skorašnjim otvaranjem nove gradske ljekarne u sklopu ambulante na Mirogojskoj cesti. Prvotnom verzijom pravilnika u Zagrebu bi se moglo otvoriti 85 novih ljekarni, a kako grad ima 110 zdravstvenih stanica u kojim je nemoguće otvaranje ljekarni, nova verzija pravilnika je očito Gradskim ljekarnama izbila veliki dio planiranih prihoda.

Smanjenje marži
Ustanova Gradske ljekarne Zagreb ima 34 ljekarne, a u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarila je 242,3 milijuna prihoda i dobit od gotovo 10 milijuna kuna. Šostar kaže da će konačni rezultati za 2006. godinu pokazati rezultate veće od 300 milijuna kuna prihoda i 15 milijuna kuna neto dobiti. Kad bi Grad uspio otvoriti još samo 30 ljekarni u zdravstvenim stanicama, značilo bi to povećanje prihoda za najmanje 100 posto. “Još ću porazgovarati o novom pravilniku s ministrom Ljubičićem, a ako nova verzija bude usvojena, mi ćemo samo prebaciti neprofitabilne ljekarne u ambulante. Očekujem drastično smanjenje marži i veliku konkurenciju nakon ulaska u Europsku uniju i moramo se na to pripremiti. Upravo zato moramo ostaviti mogućnost otvaranja ljekarni u ambulantama koja će osigurati da i uvjetima kašnjenja plaćanja HZZO-a od 200 dana i smanjenja marži možemo poslovati bez gubitaka i na korist svih građana”, zaključuje Šostar.
(Marija Crnjak, Ivan Pandžić)