Velika većina Hrvata može si priuštiti izlaske i slobodne aktivnosti te su po tome među boljima u Europi

Foto: Shutterstock Foto: Shutterstock

Za izlaske u Hrvatskoj novca nema 4,3 posto mladih u dobi od 16 do 25 godina, a u EU-u 11 posto.

Izlazak s prijateljima ili obitelji na piće, ručak ili večeru barem jednom mjesečno ne može si priuštiti 8,7 posto Hrvata, a 9,3 posto ih nema dovoljno novca na neku redovitu aktivnost u slobodno vrijeme i po tome bolje stoje od europskog prosjeka, pokazuju podaci za 2014. godinu, koje je u četvrtak objavio Eurostat.

Dovoljno novca za izlazak na piće, ručak ili večeru barem jednom mjesečno nema 8,7 posto Hrvata starijih od 16 godina, dok taj problem ima 13 posto građana EU-a.

Slobodne aktivnosti ne može si priuštiti 9,3 posto Hrvata, a na razini EU-a to je preskupo za 17,8 posto građana.

Za izlaske u Hrvatskoj novca nema 4,3 posto mladih u dobi od 16 do 25 godina, a u EU-u 11 posto.

Slobodne aktivnosti ne može si priuštiti njih 6,5 posto, a u EU-u 16,3 posto.

U dobnoj skupini od 25 do 64 godine, za izlaske nema 8,8 posto Hrvata, a među starijima od 65 godina njih 10,9 posto, a za slobodne aktivnosti 10,5 posto ljudi radne dobi i 7 posto starijih.

U EU-u, izlaske si ne može priuštiti 13,9 posto ljudi radne dobi i 11,2 posto starijih od 65, a slobodne aktivnosti 19,6 posto ljudi radne dobi i 13,5 posto starijih.

U susjednoj Sloveniji, novca za izlaske nema 8,9 posto stanovništva (6,2 posto mladih, 9 posto ljudi radne dobi i 10,4 posto starijih), a za slobodne aktivnosti dovoljno nema 22,2 posto stanovništva (19,3 posto mladih, 23,7 posto ljudi radne dobi i 18,4 posto starijih).

Iznenađuju podaci za Njemačku, gdje si 14,3 posto stanovništva ne može priuštiti odlazak na piće, ručak ili večeru jednom mjesečno, nešto više od europskog prosjeka (8,5 posto mladih, 15,8 posto ljudi radne dobi i 12,9 posto starijih), a slobodne aktivnosti 12,5 posto stanovništva (7,6 posto mladih, 14,2 posto ljudi radne dobi i 10,2 posto starijih).

Najteže u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj

Izlaske barem jednom mjesečno ne može si priuštiti oko trećine stanovnika Mađarske (36,5 posto), Rumunjske (35,7 posto) i Bugarske (30 posto). Posebno su pogođeni stariji u Rumunjskoj: među starijima od 65 taj udio iznosi 43 posto. U Mađarskoj, udio je veći među mladima (40 posto).

Novca za slobodne aktivnosti nema više od polovice stanovnika Rumunjske (56,1 posto), a slijede Bugarska (37,5 posto), Litva (35,2 posto) i Mađarska (32,4 posto).

Visoki udjeli kad je riječ o izlascima zabilježeni su i u Grčkoj (20,7 posto), na Malti (19,2 posto), u Irskoj (18,4 posto) i Litvi (17,4 posto). Za slobodne aktivnosti novca nema 26,1 posto Grka, 27 posto Maltežana i 12 posto Iraca.

Jako teško se živi i u Srbiji gdje novca za izlaske nema 29 posto stanovništva (18,9 posto mladih, 30 posto ljudi radne dobi i 31,1 posto starijih). Slobodne aktivnosti preskupe su za 31,4 posto Srba (23,1 posto mladih, 34,7 posto ljudi radne dobi i 25,6 posto starijih).

S druge strane ljestvice je Švedska gdje je udio ljudi koji nemaju dovoljno novca za izlaske manji od 1 posto u svim dobnim skupinama.

Manje od 5 posto stanovništva izlaske si ne može priuštiti u Finskoj (1,5 posto), Danskoj (3,2 posto), Nizozemskoj (3,3 posto), Češkoj (3,4 posto) i Luksemburgu (4,1 posto).

Kad je riječ o slobodnim aktivnostima, njih si ne može priuštiti manje od 5 posto stanovništva Finske (3,2 posto), Luksemburga (4 posto) i Švedske (4,2 posto).

U većini država članica u tom je pogledu posebno pogođena populacija radne dobi. Jedine iznimke su Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su ti udjeli veći među mladima, a u Estoniji, Rumunjskoj i Latviji među starijom populacijom, navodi Eurostat.

Komentari (1)
  • RMG
    RMG 17:41 1.12.2016.

    Oni koji ne izlaze upale telku, a na telki od 10 ujutro do 6 u zoru serije i filmovi puni krvi, krvoprolića, negativnosti itd. Tko zna, kad bi sve to zamijenili drugačijim sadržajem, pozitivnijem uz dobru dozu ljubavi, educiranjem ljudi (dakle ništa domaće) te seksa u kasnijim satima, možda bi to barem malo potaknulo i popravilo demografiju. No nakon orgazma (ako ga i ona doživi) se i ona i on sjete da nemaju gdje raditi, od čega živjeti, da ne mogu ni se uzdržavati a kamo li dijete, da je općenito sve pogrešno i u banani itd. itd. Dakle ili nastavitit kao dosad i gledati kako ništa ne valja i ide na gore ili negdje vanka, pa kako bude, teško da će biti gore.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve