Već od utorka, 7. travnja, cijene naftnih derivata u Hrvatskoj ponovno će rasti, nastavljajući trend koji traje već tjednima pod utjecajem nestabilnosti na svjetskim tržištima. Prema najnovijim procjenama, litra osnovnog Eurosuper 95 benzina trebala bi poskupjeti za četiri centa, čime će njezina nova cijena dosegnuti 1,66 eura. Ipak, pravi cjenovni šok očekuje vlasnike dizelskih vozila. Cijena Eurodizela skočit će za čak 13 centi, pa će se litra prodavati po cijeni od 1,86 eura. Značajan rast predviđa se i za plavi dizel, ključan za poljoprivrednike i ribare, koji bi s poskupljenjem od 14 centi mogao dosegnuti cijenu do 1,39 eura po litri. Ove promjene znače da će punjenje prosječnog spremnika od 50 litara postati značajno veći trošak za kućne budžete.

Konkretna računica pokazuje da se točenjem goriva prije utorka može ostvariti opipljiva ušteda. Vozači benzinaca koji napune spremnik od 50 litara do ponedjeljka u ponoć uštedjet će oko dva eura. Međutim, ušteda je daleko veća za one koji koriste dizel. Oni će za puni spremnik izdvojiti čak 6,50 eura manje nego što bi ih to koštalo od utorka. Najviše će, pak, uštedjeti korisnici plavog dizela, čija ušteda na spremniku od 50 litara iznosi oko sedam eura. Iako se na prvi pogled ove brojke ne čine drastičnima, na mjesečnoj razini predstavljaju značajan izdatak za prosječnu obitelj ili poduzetnika, pogotovo u kontekstu kontinuiranog rasta cijena.

Ovo poskupljenje samo je posljedica globalnih poremećaja uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku, koji izravno utječu na cijene sirove nafte. Vlada je i u prethodnom razdoblju pokušavala amortizirati cjenovne udare. Posljednja je intervencija bila 23. ožujka, kada su cijene ograničene na 1,62 eura za benzin i 1,73 eura za dizel. No, i tada je naglašeno da bi tržišne cijene bez vladinih mjera bile znatno više, pri čemu bi dizel već tada dosegnuo 1,86 eura – cijenu koja sada postaje stvarnost unatoč novim naporima. Kao jednu od mjera za ublažavanje pritiska, Vlada je nedavno odobrila i otpuštanje 35.000 tona dizela iz obveznih zaliha, što čini oko 4,7 posto ukupnih državnih rezervi. Unatoč tome, stručnjaci su upozoravali da ni to neće biti dovoljno za potpuno zaustavljanje rasta.

Treba napomenuti kako se ograničene cijene ne odnose na benzinske postaje na autocestama, gdje trgovci slobodno formiraju cijene, pa su one u pravilu i osjetno više. Kontinuirani rast cijena goriva najbolje se vidi u usporedbi s prošlom godinom. Podaci pokazuju da je danas punjenje spremnika dizela od 50 litara skuplje za otprilike 18,50 eura nego što je to bio slučaj u travnju 2025. godine. Taj podatak jasno ilustrira s kakvim se pritiskom na životni standard suočavaju građani, budući da se viši troškovi transporta neizbježno prelijevaju i na cijene ostalih proizvoda i usluga.

Vlada širi paket pomoći, ali cijene i dalje rastu

Svjesna teške situacije, Vlada je nedavno predstavila deseti paket mjera pomoći gospodarstvu i građanima od 2020. godine. Osim intervencija u cijene goriva, paket uključuje i produljenje fiksiranih cijena električne energije za idućih šest mjeseci te plina do 30. rujna. Nastavlja se i s programom potpore za ugrožene kupce energenata, kojima će se isplaćivati 70 eura mjesečno, a osigurana su i dodatna sredstva za poljoprivrednike i ribare kako bi se ublažili posljedice rasta cijena goriva na njihovu proizvodnju. Za proljetnu sjetvu poljoprivrednicima je namijenjeno 20 milijuna eura, dok je za sektor ribarstva osigurano osam milijuna eura. Ipak, dok ove mjere pružaju određeno olakšanje, očito je da nisu dovoljne da u potpunosti zaštite građane od vanjskih šokova na globalnom energetskom tržištu.

_{* uz korištenje AI-ja}