Uz nastavak reformi očekuju rast od 2,5 posto

Vlada usvojila 30 mjera grupiranih u 10 prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti/ Marko Lukunić/PIXSELL Vlada usvojila 30 mjera grupiranih u 10 prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti/ Marko Lukunić/PIXSELL

Poslodavci pozdravljaju ciljeve, ali već sada upozoravaju kako ih treba brže provoditi.

Ciljevi su dobri, no ključno je kako će se one provoditi u praksi i da se provode brže, ocjene su iz HGK i HUP-a jučer usvojenog Nacionalnog programa reformi za 2019.  A glavni cilj je jačanje konkurentnosti gospodarstva uz projicirani rast od 2,5 posto, te povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić doduše zagovornik je i bržeg napretka od onog koji Vlada projicira, jer, kaže, presporo se mijenjamo, konkurencija se oko nas mijenja brže.  HGK-ovci ukazuju na potencijalnu slabost zbog toga što se u dijelu područja planira tek provedba analiza koje bi prethodile cjelovitijem koncipiranju reformskih zahvata. No, to nije novina kad su posrijedi reformske mjere. U najnovijem paketu sadržano je 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti.

Mnoge od njih sadržane su i u ranijim godinama ili su posljedica ranije poduzetih ili prekinutih reformi. Prvenstveno se to odnosi na administrativno i rasterećenje od parafiskalnih nameta. Nastavlja se tako sveobuhvatna analiza opterećenja gospodarstva, pa će se u 2019. popisivati propisi koji sadrže obvezu uplate upravnih pristojbi, a provest će se revizija svih parafiskalnih nameta.

  Jedna od mjera koja bi trebala donijeti olakšanje poduzetnicima je elektronsko osnivanje tvrtki, što je zakonski Vlada već omogućila jesenas, s početkom primjene od 1. travnja. Novi sustav Start koji će zamijeniti stari Hitro.hr iz 2005. i uključiti na jednom mjestu cijeli registracijski paket, uključujući i bankovni račun tvrtke, već 20-ak dana trebao je biti u funkciji, no po reformskom hodogramu rok je postavljen za rujan ove godine. Za poduzetnike zanimljiva je svakako najava izmjena zakona o poticanju ulaganja, koja je najavljena za prosinac, no detalji nisu poznati.

Nešto ranije, do rujna, predviđeno je da se provede objedinjavanje postojećih programa poticanja ulaganja u nove tehnologije. Dio aktivnosti rezultat su jedne lanjske reformske mjere, gašenja Agencije za investicije i konkurentnost, koja je pripojena Ministarstvu gospodarstva. Sada se više pozornosti daje jačanju kapaciteta županija u privlačenju ulagača, što je tek načelno najavljeno. Do kraja godine Ministarstvo gospodarstva, Hamag, HBOR i HGK i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva poradit na "unaprjeđenju jedinstvene kontakt točke za investitore", što će po svemu sudeći poslužiti kao supstitut ugašenom AIK-u. 

Osim olakšanja komunikacije s investitorima, država će se nastojati posvetiti aktivnostima na dizanju konkurentnosti i produktivnosti. Ustrojit će tako i neovisno tijelo, Odbor za produktivnost, koje bi se bavilo analizom, osmišljavanjem i provedbom politika u području produktivnosti i konkurentnosti, a posebno je važno to da će Odbor imati autonomiju djelovanja u odnosu na bilo koje tijelo javne vlasti zaduženo za ta pitanja. Iz Ministarstva gospodarstva jučer nismo dobili konkretnije informacije tko će sudjelovati u Odboru i kako će ono u praksi funkcionirati, no iz Vladinog pojašnjenja riječ je o rješenju koje je u skladu i s preporukama Vijeća EU državama članicama eurozone.

Sastav bi trebao biti nepristran, a Odbor u kontaktu s odborima drugih država članica. Rijetka mjera poticanja ulaganja koju se navodi u programu je korištenje neaktivne državne imovine, što je već uneseno u zakone, a što se državne imovine tiče, uz aktivnije korištenje jedna od mjera je donošenje zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim bi se omogućilo brže rješavanje imovinskopravnih odnosa između države i tvrtki čije su nekretnine tijekom pretvorbe upisane u društveni kapital, a u privatizaciji unesene u temelji kapital tvrtki.

Procjena je Vlade da će se time potaknuti aktivnosti poduzetnika, no ne navode i broj tvrtki koje mogu biti obuhvaćene tim zakonom. U sektoru prometa predviđen je čitav niz planskih dokumenata i zakona, posebice u željezničkome, a najavljeno je i angažiranje neovisnog financijskog savjetnika za restrukturiranje HŽ Cargo, što je uzgred već provedeno. 

Digitalizaciji se u ovogodišnjim reformskim planovima posvećuje velika pozornost, a jedna od najava je i Plan digitalne transformacije gospodarstva. U javnoj upravi među ostalim od polovice godine u funkciji treba biti sustav e-Pristojbe, za plaćanje upravnih pristojbi i naknada, a istodobno bi trebala biti u funkciji i platforma e-Poslovanje, zajedno s poslovnim korisničkim pretincem.

Puna funkcionalnost polovicom godine najavljena je i za e-Inspekciju, sustav koji povezuje korisnike i građevinske inspektore i omogućuje automatsko obavještavanje o statusu inspekcijskog postupka.  Antikorupcijske mjere ove godine upotpunit će izrada online priručnika za državne dužnosnike, a u 2019. se predviđa i provođenje ex post evaluacija učinaka odabranih aktivnosti u sektorima zdravstva, vodnog gospodarstva i zaštite okoliša.  Poduzetnici posebno pozdravljaju nastavak reformi na povezivanju  gospodarstva i obrazovnog sustava, kao i sređivanje javnih financija , ali i početak veće brige za demografske mjere.  

Program konvergencije

Uvoz i proizvodnja najveći izazovi
Prognozirani rast gospodarstva je realan. Tako je ministar financija Zdravko Maria okarakterizirao jueer objavljene Vladine projiciranje stope rasta BDP-a od 2,5% u ovoj, 2,4 posto u iduaoj te 2,3 posto u 2021. i  2022. godini. Takva je njegova ocjena ujedno i pojašnjenje za ipak niže prognoze Banskih dvora, koji su lanjskom programu Hrvatskoj ipak najavljivali 2,8% ekonomskog rasta u ovoj godini. Ono što se ipak nije mijenjalo jest oslanjanje na osobnu potrošnju koja ostaje glavni pokretae rasta, a Maria je i sam priznao da su najveai izazovi prejak uvoz i pitanje kako oporaviti domaau proizvodnju. No zato ae, uvjerava, javne financije ostati stabilne. Iako se ove godine oeekuje proraeunski suficit, on ostaje blag - 0,3 posto, a Maria za 2020. cilja na višak od 0,2 posto, potom 0,4%  u 2021. te 0,8 posto BDP-a 2022. godine.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!