Boris Huzjan (56) predsjednik je Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) godinu dana, a iza sebe već ima dva restrukturiranja najveće hrvatske cestarske kompanije.
U intervjuu za Jutarnji list odgovarao je li točno da će se na naplatnim kućicama snimati svi automobili i mjeriti njihova brzina te da će policija kažnjavati vozače koji, primjerice, od Zagreba do Dugopolja stignu za manje od tri sata?
– Svjesni smo da autoceste omogućuju vozačima ostvarivanje većih brzina od dopuštenih i da se time bitno narušava stupanj sigurnosti prometa. Zato smo odlučili podržati napore MUP-a u kontroli i nadzoru brzina na cestama sukladno Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa s jednim jedinim ciljem: povećanja sigurnosti prometa. Dakle, nije riječ o represivnoj mjeri, nego o spašavanju ljudskog života. To su u različitim stupnjevima već implementirale Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija…
Iskustva Nizozemske, gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno još 2001. na autocesti E19 između Rotterdama i Delfta, ukazuju na učinak smanjenja prekoračenja brzine kretanja vozila ispod 0,5 posto, a broj smrtnih slučajeva smanjio se za više od 50 posto.
Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na našim autocestama povećat će se sigurnost prometa, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, a to će se reflektirati i na način ponašanja vozača na ostalim cestama. Nadzor brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća.
Lokacije koje budu pod nadzorom brzine bit će obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine. Time želimo postići pravodobno upozorenje jer namjera nije u kažnjavanju. Cilj nam je da se svijest o brzini, a ujedno i ovaj projekt, primijeni na sve ceste u Hrvatskoj. Smatram da je najbitnije načelo prometne politike ljudski život, i to mora biti ispred potrebe za mobilnosti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Jel to snimanje u skladu s GDPR-om?
Problem naših autocesta nije brzina. Problem br.1 su ulazne kolone. Nakon ulaza, očito iziritiran čekanjem uvijek se nađe bar jedan agresivan vozač. Vožnjom na repu i preticanjem desnim trakom agresivnost se na očigled prenosi na ostale sudionike prometa. To je doslovno lančana reakcija. Vinjete bi taj problem riješile jer se ti ulazni i izlazni čepovi nebi stvarali. To lako vidite ako se vozite Zg zaobilaznicom, isti protok prometa, međutim nakon ulaska na a1 vozači mijenjaju stil vožnje.
Problem br.2 ne prilagođavanje brzine uvjetima na cesti. Autoceste prolaze kroz područja potpuno različitih voznih uvjeta, sa suhog i sunčanog područja u maglovito, kišno i sniježno isti dan. No neki vozači se uvijek voze 130, iako je na suhom i sunčanom garant manja opasnost vožnja 200km/h nego 130 na mokrom i u lošoj vidljivosti.
Dakle najavljenje ideje su samo još jedno pranje love koje će opet dovesti do povećanja broja djelatnika.
Uvedite vinjete, nemojte nam prodavati fore.
7 ili 10 ili 15 €… za tjedan ili deset dana, ne znači ništa odnosno puno, onome tko samo prolazi kroz zemlju i vraća se dva-tri tjedna kasnije. Ja sam uvijek računao, da 200 km Slovenije me košta 15,00 € plus 6,50 € za Karavanke tunel. Isto tako je bilo s Austrijom. Vignette plus Karawanke plus Tauerntunnel (9+11+6,50) isto za 200 km.
Koliko mi je poznato, isto nije dozvoljeno u EU jer je isto pokusala uvesti i Francuska i Spanjolska pa nisu uspjeli.
Uključite se u raspravu