Umjesto ZERP-a, Hrvatska je trebala proglasiti gospodarski pojas

Dok su hrvatski dužnosnici dogovarali posljednje detalje o saborskoj odluci o suspenziji Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na članice EU, krug protivnika ove odluke i dalje se širio. Tako se ribarima i ekološkim aktivistima te stručnjacima poput dr. Davorina Rudolfa i dr. Davora Vidasa, koji mjesecima upozoravaju na štetnost povlačenja primjene ZERP-a, pridružilo Hrvatsko društvo za pomorsko pravo (HDPP) koje je u srijedu poslalo apel predsjedniku države, Vlade i Hrvatskog sabora te klubovima zastupnika u kojem ističe kako je pitanje ZERP-a od nacionalnog interesa i da je dugoročna zaštita resursa i morskog okoliša Republike Hrvatske “važnija od vremenske razlike od nekoliko mjeseci u okončanju pregovora s EU”. “Pregovori koji se vode bez uvažavanja interesa zemlje kandidata ne mogu se smatrati uspješnima”, ističe se u apelu HDPP-a, znanstvene i stručne udruge. U apelu se upozorava kako su proglašenje i primjena ZERP-a u potpunosti kompatibilni s članstvom u EU, koja je i sama stranka Konvencije UN o pravu mora kao i njezine članice. Osim toga, EU je uvijek, kako se napominje, poticala države članice da proširuju svoju jurisdikciju preko 12 nautičkih milja, tako da su one uglavnom proglasile svoje gospodarske pojase, te oni nisu bili prepreka pristupanju ni najnovijeg kruga članica. “Neshvatljivo je i nedopustivo uvjetovati nastavak pregovora o pristupanju Hrvatske EU odustajanjem od primjene ZERP-a. HDPP smatra potpuno neprihvatljivom blokadu pristupnih pregovora pa čak i prijetnju sankcijama ustraje li Hrvatska na punoj primjeni ZERP-a jer se one primjenjuju protiv subjekta koji krši propise i pravila, a ne protiv onoga tko ih poštuje i na međunarodnim konvencijama temelji svoja suverena prava”. Navodi se kako je Hrvatska počinila kardinalnu pogrešku proglasivši ZERP umjesto gospodarskog pojasa i taj bi propust valjalo ispraviti.

“Ističemo da bi bili izbjegnuti prigovori kako Hrvatska provodi nekakav izmišljeni zaštitni pojas da je 2003. proglašen isključivi gospodarski pojas kao institut utemeljen na odredbama Konvencije UN o pravu mora, koji je proglasilo više od 120 država”, navodi se. Podsjećajući kako je Hrvatska 2004. odgodila primjenu ZERP-a na članice EU dok se ne sklopi sporazum o ribarstvu s EU, kao pravni instrument kojim bi trebalo urediti potpuni režim ribolova koji će vrijediti sve do pristupanja EU-u, kad će se i u Hrvatskoj početi primjenjivati zajednička ribarstvena politika, HDPP smatra da je propust bio u tome što nije bio definiran nikakav rok za sklapanje toga sporazuma, te bi sada to trebalo ispraviti i definirati precizne vremenske okvire za pregovore. I predsjednik Savjeta udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić smatra da bi Hrvatska trebala proglasiti isključivo gospodarski pojas, i to ako ne budu pregovori o članstvu ubrzani, a znanstveni podaci u tijeku godine dana praćenja pokažu da se ZERP pustoši. Tada, u siječnju 2009., Hrvatska treba reći da po Konvenciji o pravu mora UN-a proglašava isključivi gospodarski pojas, naglasio je Piršić. Član Savjeta Eko Kvarnera Tonči Tadić podsjeća da ekološki dio gospodarskog pojasa, odnosno ZERP-a nije stvar europske stečevine i nije dio pregovora s EU-om, pa se može proglasiti i aktivirati jednostrano, kao što su to učinile Finska 2005. i Italija 2006. godine. Biolog Miroslav Rožić je rekao da je pitanje ZERP ili EU lažno te da podsjeća na dvojbu “novac ili život”. Upozorio je da se koćarenjem, odnosno oranjem morskog dna uništavaju staništa svih organizama, a nakon intenzivna koćarenja potrebno je 20 godina da se obnove.
(pd)