Vlada je danas prihvatila Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine kojim težište s poticanja gradnje vjetroelektrana, prebacuje na poticanje proizvodnje električne energije iz biomase, bioplina, kogeneracijskih postrojenja i malih hidroelektrana te smanjuju ukupni troškovi za poticaje.
Plan je sukladan EU-ovoj Direktivi za obnovljive izvore, a njegov sastavni dio su konkretne mjere pomoću kojih će zemlje članice do 2020. ispuniti cilj od 20 posto udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji.
Podaci s kraja prošle godine pokazuju da je u Hrvatskoj udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije bio 15,1 posto, dok se procjenjuje da će na kraju ove godine biti 15,8 posto.
Novim akcijskim planom država, za razliku od sadašnjeg stanja, želi ostvariti obvezu od 20 posto prvenstveno poticanjem realizacije projekata malih hidroelektrana, biomase i bioplina, jer ti projekti imaju najveće efekte na gospodarstvo.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže kako se pokazalo da koncentracijom na poticanje gradnje vjetroparkova Hrvatska ne potiče svoju nego industriju stranih zemalja, iz kojih potječe većina sklopova i uređaja za vjetroelektrane.
Uz to, kaže Vrdoljak, na 10 megavata instalirane snage vjetroelektranama zapošljava se jedna osoba, a proizvodnja iz biomase, bioplina, kogeneracija i malih hidroelektrana otvara deset puta viša radnih mjesta nego vjetroelektrane.
Kad bi Hrvatska ostala pri sadašnjoj koncepciji poticanja obnovljivih izvora energije troškovi bi za to od 2013. do 2020. godine iznosili 21,1 milijardu kuna.
Prema danas prihvaćenom akcijskom planu, ukupni troškovi od ove do 2020. padaju na 13,9 milijardi kuna.
Uz novi akcijski plan za obnovljive izvore, Vlada je danas odredila novu naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije kojom se određuje način korištenja, visina, obračun, prikupljanje, raspodjela i plaćanje te naknade.
Iznos naknade koju plaća kupac električne energije poveća se sa sadašnjih 0,5 lipa po kilovatsatu na 3,5 lipe (bez PDV-a).
Kupcima struje koji su obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, odnsono industriji naknada se zadržava na 0,5 lipa po kilovatsatu. Ne idemo s opterećemnjem prema industriji, jer je ona opterećena plaćanjem za emisiju ugljičnog dioksida i drugim davanjima, kazao je Vrdoljak.
Svi ostali kupci, među kojima su i kućanstva, od početka studenoga plaćat će nove, više naknade za obnovljive izvore, a neslužbene računice pokazuju da bi iznos za tu naknadu kod prosječnog kućanstva bio veći za desetak kuna mjesečno.
Ministar Vrdoljak kaže kako je "zelena energija" skupa energija te da je naknada za poticanje te energije, tzv. zelena renta kod nas najniža u odnosu na druge zemlje EU, kod nas je to u ukupnom trošku struje jedan posto, a primjerice u Italiji 12 posto, Njemačkoj 20 posto.
Povećanje naknade za obnovljive na 3,5 lipe po kilovatsatu bit će dovoljno za sve troškove i naknade za realizaciju danas prihvaćenog nacionalnog akcijskog plana, kazao je Vrdoljak.
Nada se da opskrbljivači, zbog povećanja naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, neće povećati račune za struju. Nadamo se da će opskrbljivači u svom poslovanju uspjeti to iskompenzirati, rekao je Vrdoljak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.namjestili su posao nekolicini velikih poduzetnika, umjesto da su dali građanima mogućnost proizvodnje solarne energije.
definitivno biomasa, posebno bioplin otvara radna mjesta, pogotovo ako su uz njih staklenici … a posebno seljaci profitiraju sa isporukom silaže itd..
To o radnim mjestima je čista floskula, jer zna se dobro da država godinama ništa nije poduzimala da ublaži pritisak na gašenje ogromnog broja radnih mjesta u realnom sektoru koji jedini stvara novu vrijednost. Istina je da se ovaj zaokret i odustajanje od vjetroelektrana i solarnih elektrana provodi u cilju suzbijanja bilo kojeg oblika konkurencije vodećem domaćem monopolistu u domeni proizvodnje i distribucije električne energije. Zna se naime da HEP (kao i npr. INA) slovi kao sigurno utočište za uhljebljivanje politički podobnih kadrova te da je to leglo nerada u kojem caruje korupcija i preplaćeni činovnici čiji je radni učinak jedva mjerljiv.
Tko će kontrolirati na šta se i kako se potroše sredstva od naknade za obnovljive izvore energije koja je od prvog Listopada 600% veća ?????
Uključite se u raspravu