U sedam godina 'isparilo' više od polovice isporučitelja mlijeka

Nerazumijevanje problema, niske cijene otkupa, prezaduženost... došli im glave/Thinkstock Nerazumijevanje problema, niske cijene otkupa, prezaduženost... došli im glave/Thinkstock

Unatoč rastu cijene mlijeka na europskom tržištu, koji bi se mogao i nastaviti, kod nas proizvodnja nezadrživo pada, premda su OPG-i rasli.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, objavljeni ovaj tjedan, pokazali su da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva uspjela u 2016. povećati proizvodnju mlijeka pa je tako ukupna proizvodnja mlijeka - kravljeg, ovčjeg i kozjeg, na OPG-ima iznosila gotovo 516,2 tisuće tona, što je za oko 27 tisuća tona ili 5,5 posto više nego 2015. godine. Ovaj podatak pomalo iznenađuje kada se zna da su mljekari tijekom kolovoza održali dramatični sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, na kojem su poručili kako je ovaj sektor na koljenima.

Dubinska analiza sektora ipak pokazuje da Hrvatska i dalje ima pad proizvodnje mlijeka, unatoč činjenici da je cijena na europskom tržištu počela rasti, a najave govore da bi se taj rast mogao i nastaviti. Na pad proizvodnje očito je utjecaj u 2016. imala proizvodnja u tvrtkama i obrtima, a podatak DZS-a treba uzeti s odmakom da se radi o svim vrstama mlijeka, a ne samo kravljem. Lani je otkup mlijeka iznosio je 489.646 tona, 5 posto manje nego godinu ranije, dok je u odnosu na 2012. smanjen za 20 posto. Smanjen je i broj muznih krava, sa 178.004 u 2012. na 151.274, dok je cijena mlijeka u 2016. bila 2,23 kune za kilogram. 

Nevjerojatan pad
Tijekom 2016. uvezeno je 161.490 tona sirovog mlijeka, 14 posto više nego godinu ranije i čak 281 posto više nego u 2012. Kada se malo dublje uđe u analizu mljekarskog sektora, vidljivo je da su loše poljoprivredne politike, te nerazumijevanje problema mljekara, od niskih otkupnih cijena, kreditne prezaduženosti, te problema koje smo prijašnjih godina imali s mikotoksinima u mlijeku, utjecale da se broj isporučitelja mlijeka smanji.  

 

Bobetić

Pozitivno je da se povećava produktivnost po isporučitelju.

Tako je od 2009 do 2016. broj onih koji su se bavili proizvodnjom mlijeka pao za nevjerojatnih 65 posto. Naime, još 2009. Hrvatska je imala 23.690 proizvođača koji su proizvodili 675,29 milijuna kilograma mlijeka, prosječno po 41.595 kilograma.   Prema podacima Croatiastočara, mlijeko je u 2016. isporučivao tek 8371 proizvođač, a ukupno je otkupljeno 489,6 milijuna kilograma. Ono što je pozitivno je da je povećana produktivnosti i količina mlijeka pa je gotovo udvostručena na 77.173 kg po isporučitelju. Poljoprivredni analitičari tvrde kako je sada pravo vrijeme da država napravi strateški zaokret u ovoj proizvodnji ako je želi zadržati, jer je iz nje "ispao" velik broj nekad malih proizvođača s niskom proizvodnjom, dok su oni koji su uspjeli opstati počeli povećavati količine proizvodnje po kravi. 

Nestašica u cijelom svijetu
Osim toga, do kraja godine, stanje na svjetskom tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda mogao bi ići na ruku proizvođačima u Europi.  To potvrđuje i nedavna izjava Pedera Tuborgha, direktora Arla Foodsa, jedne od najvećih mliječnih zadruga na svijetu koja okuplja 12.500 poljoprivrednika u EU, a koji je rekao da je nestašica mlijeka u cijelom svijetu nakon vrlo niskih cijena 2016., te da do Božića neće biti moguće zadovoljiti potražnju.

 To ide na ruku domaćim proizvođačima, a da se trendovi okreću u njihovu korist potvrđuje i to da je najveća domaća mljekara Dukat najavila povećati otkupnu cijenu mlijeka. Posebno iznenađuje što europski proizvođači upozoravaju da će se EU suočiti s krizom opskrbe maslaca. Potražnja i tržišna neravnoteža guraju mu cijene na povijesni maksimum. Već danas je maslac 150% skuplji nego lani.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!