Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova, kako neslužbeno saznajemo, zaprimilo je krajem prošlog tjedna depešu Ruske Federacije o ukidanju svih izvoznih dozvola za hrvatske prehrambene proizvode, izuzev za bračku tvrtku Sardina Postira i koprivničku Podravku. Nastavak je to priče o pogoršavanju rusko-hrvatskih odnosa, nakon što je prošli tjedan ruski veleposlanik Anvar Azimov iskoristio priliku dana ruske diplomacije i pred hrvatskim novinarima iznio oštre poruke najvećem hrvatskom gospodarskom sustavu Agrokoru.

Jasno je označio Agrokor kao hrvatsku tvrtku koja nije međ deset onih s kojima Rusija surađuje, te ustvrdio ga više ne želi podupirati i kreditirati.  Ruski veleposlanik ostavio je, doduše, otvorena vrata za moguće daljnje pregovore i o tome, što uz dostavljenu obavijest o "čišćenju" liste prehrambenih tvrtki koje mogu izvoziti na rusko tržište upućuje na slanje političke poruke Hrvatskoj uoči najavljenog skorog susreta ministara vanjskih poslova dvije države Davora Ive Stiera i Sergeja Lavrova.Do ukrajinske krize i uvođenja sankcija EU-a i SAD-a prema Rusiji, koja je reagirala zatvaranjem dijela svog tržišta, to tržište imalo je veliku perspektivu za hrvatski izvoz, a posebice važno bilo je upravo za mesnu i mliječnu industriju zbog gubitka tržišta u zemljama Cefte.

Dozvole za izvoz u Rusiju, uz već spomenute Podravku i Sardinu, imale su među ostalim i varaždinske tvrtke Koka i Vindija, čakovečka Perutnina Ptuj-Pipo te Belje i PIK Vrbovec iz koncerna Agrokor. Pojedini proizvođači pogođeni najnovijim brisanjem s liste izvoznika u Rusiju slučaj nisu željeli komentirati jer službeno još nisu informirani o ograničenjima, dok su iz Hrvatske gospodarske komore procijenili kako se vjerojatno radi o administrativnom postupku revizije postojeće liste. Iz dostupnih informacija, kaže potpredsjednik HGK za međunarodne odnose i EU Želimir Kramarić, riječ je o periodičnom pregledu i izlistavanju svih onih koji u proteklih 36 mjeseci nisu koristili svoje dozvole i izvozili u Rusiju.

Podravka i Sardina u analiziranom razdoblju su izvozile i zbog toga zadržavaju svoj izvozni certifikat, dok ostale tvrtke koje imaju proizvode i žele se probijati na rusko tržište iz HGK savjetuju da iniciraju zahtjeve za dobivanje dozvola, a u čemu bi im nadležna ministarstva vanjskih poslova i poljoprivrede, uz HGK koji u Moskvi ima i svoje predstavništvo, pružilo potporu. Robna razmjena s Rusijom inače od uvođenja sankcija snažno pada. Ruski veleposlanik iznio je ovih dana brojke kako hrvatske tvrtke isporučuju roba u vrijednosti od 300 milijuna eura, upola manje prije sankcija. 

Službena statistika
Službena statistika RH u jedanaest lanjskih mjeseci bilježi izvoz od 162 milijuna eura, a u strukturi proizvoda plasiranih u Rusiju gotovo dvije trećine vrijednosti imaju farmaceutski proizvodi, dok je udjel prehrambenih srušen ispod 5 posto. Dozvole za izvoz na rusko tržište inače nemaju vremensko ograničenje, a iz više izvora potvrđeno nam je kako se po prvi puta službeno Hrvatsku obavještava o gubljenju prava na prodaju u Rusiji tvrtkama koje su svoj " izvozni broj" stekle.  Dio tvrtki, prema neslužbenim informacijama, dozvole nije koristio zbog pada ruske valute, no ističu kako su procedure njihovog stjecanja složene i dugotrajne.  Među ostalim uključuju i dolazak i detaljan inspekcijski pregled ruskih stručnjaka.

HGK smiruje situaciju
Iz HGK zasad ne vide znak za uzbunu u novom ruskom crvenom kartonu hrvatskim gospodarstvenicima i drže da će se pregovorima na najvišoj razini omogućiti obnavljanje gospodarskih odnosa, neovisno o eventualnim poremećajima potaknutim novim globalnim političkim preslagivanjima.  Promjenu tona u odnosima s Hrvatskom, osim zbog činjenice da je Hrvatska članica EU, potaknuo je i posjet premijera Andreja Plenkovića i njegova poruka Ukrajini da im može pomoći vlastitim iskustvom mirne reintegracije okupiranih područja.

Već nakon toga odgođen je bio planirani Hrvatsko-ruski gospodarski forum, o čijem se novom terminu još uvijek ne razgovara. Test za bolje pozicioniranje hrvatskih gospodarstvenika u Rusiji, premda će ono biti određeno i odnosima na globalnoj političkoj sceni, bit će ishod predstojećih razgovora koji će se neminovno i na diplomatskoj razini s Rusijom voditi oko Agrokora, na što je svojim porukama ruska strana već jasno ukazala.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost