Na ljestvici 505 najvećih tvrtki u Hrvatskoj po visini prihoda u 2013. godini našlo se dvadesetak turističkih kompanija s ukupnim prihodom od 6,7 milijardi kuna, što je desetak posto više nego u godini prije. Većina tvrtki s popisa su hotelske kuće i kampovi, tu je i Jadrolinija kao najveći brodar, lanac marina ACI te dvije turističke agencije – Atlas i Uniline.

Prošla godina za hrvatski turizam bila je relativno povoljna. Poklopili su se raspored blagdana, dobri vremenski uvjeti i nevolje nekih konkurenata na Mediteranu, prvenstveno Grčke, koja je još lani lizala rane nakon gospodarskog sloma, ali i Egipta koji zbog nereda i ove godine bilježi teške štete u svom turističkom sektoru. Trinaest za većinu navedenih tvrtki, barem kad je u pitanju porast prihoda, nije bila nesretna brojka. Prihod je porastao svima s ljestvice, osim Jadroliniji kojoj je snižen za šest posto te turističkom kampu Valalta koji je imao neznatan pad.

Povoljniji uvjeti 
Čak i dubrovački hoteli, koji su godinama bilježili gubitke zbog ogromnih investicija u prijašnjem razdoblju, lani su bili u plusu. Iznimno toplo vrijeme gotovo do studenog, nekima je neočekivano produljilo sezonu, no to nije znatno utjecalo na financije zbog bitno nižih cijena. Uz to, lani je sektor imao povoljnije uvijete poslovanja i kada je u pitanju porezna politika, uz međustopu poreza od 10% i za usluge smještaja i za ugostitelje, što je ove godine država povećala za tri posto.Najveća turistička kompanija po prihodu u 2013. ostala je Riviera Adria, koja je ove godine temeljem poslovnog restrukturiranja preimenovana u Valamar Rivieru. Riviera je lani ostvarila 842 milijuna kuna prihoda, gotovo devet posto više nego u godini prije, najvećim dijelom zahvaljujući novootvorenim objektima, kampa Krk te Hotela Sanfior u Rapcu. U prošloj godini porasla im je i dobit za 11 posto.

Druga hotelska kompanija po ostvarenoj dobiti na ovoj ljestvici je Adrisova Maistra koja se polako izvlači iz opterećenja izazvanih velikim investicijama u visoke kategorije u Rovinju, prvenstveno u Hotele Monte Mulini i Lone. Lani je povećala prihod za oko 4%, uz rast dobiti nakon oporezivanja od 36%.Porečka Plava Laguna s lanjskim prihodom od 506 milijuna kuna, oko 7% više nego godinu prije, ostvarila je dobit od 109 milijuna kuna, neznatno više nego u 2012. Prihod je povećan najvećim dijelom zbog otvaranja novoobnovljenog Hotela Parentium u kolovozu 2012., te pripajanjem Grand Hotela Bonavia, ali i podizanjem cijena za oko sedam posto. Zanimljivo je da je Plava Laguna godinu završila bez kreditnog zaduženja, otplativši u rujnu zadnju ratu kredita od 20-tak milijuna kuna. To je ujedno kompanija koja je u proteklom periodu prošla znatne promjene, prvenstveno preuzimanjem dubrovačkih Jadranskih luksuznih hotela.

Vlasničke križaljke
U 2014. je na snagu stupila statusna promjena pripajanja društva Hoteli Croatia Cavtat, koje je podružnica u većinskom vlasništvu Plave lagune, društvu Jadranski luksuzni hoteli, te je time Plava laguna postala najveći pojedinačni dioničar društva Jadranski luksuzni hoteli (Adriatic Luxury Hotels-ALH) s vlasničkim udjelom od 32,8%. Nakon što ih je u 2011. preuzela Grupa Lukšić, u čijem je vlasništvu i Plava Laguna, lani je ALH okončao proces pripajanja svojih društava, pa je prihod u 2013. porastao 167% u odnosu na 2012., uz gotovo peterostruk rast dobiti koja je lani nakon oporezivanja iznosila 96 milijuna kuna.Zadarski Borik prva turistička kompanija na ljestvici 150 najbržerastućih, našla se na 21. mjestu s trostruko većim prihodom od 309 milijuna kuna. Rast prihoda najvjerojatnije se može pripisati financijskom i organizacijskom restrukturiranju, te uhodavanjem Hotela Iadera s pet zvjezdica u Petrčanima kraj Zadra.

Budućnost

Moguće su velike promjene

Kad se pogleda ljestvica 20-ak turističkih kompanija, u budućnosti će biti zanimljivo vidjeti kako će izgledati poslovanje lošinjskih Jadranka Hotela, koji su u 2014. dobili nove vlasnike – Beta ulaganja iza kojih stoje ruski ulagači. Nakon višemilijunskih ulaganja u hotele, najavljuju obnovu aerodroma i razvijanje superluksuznog turizma. Budućnost Sunčanog Hvara zasad se, pak, čini mnogo neizvjesnijom, s obzirom da je tvrtka koja je lani ostvarila 154 mil. kuna prihoda sad u vlasničkim previranjima i usred procesa predstečajne nagodbe. A i s obzirom na predstojeći proces privatizacije turističkih tvrtki u vlasništvu države i sve aktivniju ulogu Agrokora u sektoru, aktualna ljestvica u budućnosti bi se mogla znatno izmijeniti.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’