LNG terminal na Krku, strateški energetski projekt izgradnje postrojenja za ukapljeni plin, mogao bi do kraja studenog ući u novu fazu. Austrijska državna agencija HETA, koja rasprodaje dio nekretninskog portfelja Hypo grupe, oglasila je, po svemu sudeći, prodaju zemljišta na Krku gdje bi se trebao graditi terminal za ukapljeni plin.

HETA do 25. studenog traži kupca za loš portfelj (osiguranih i neosiguranih) kredita prema "tri pridružena društva iz petrokemijskog sektora iz Hrvatske i Švicarske s ukupnom izloženošću od 102 milijuna eura", stoji u oglasu. Riječ je o "deset poslovnih kredita koji je osiguran nad postrojenjem i zemljištem na jednom hrvatskom otoku i nad nekretninama u Zagrebu". Za financijskog savjetnika izabran je konzultantska kuća PwC Advisory Services, a u Austriji se kalkulira da bi se proces mogao okončati do kraja godine. Na pitanje radi li se upravo zemljištu nekadašnje Dina Petrokemije predviđenom za LNG terminal, u Austriji nisu htjeli potvrditi, ali ni demantirati.  Mostovac Tomislav Panenić, bivši ministar gospodarstva, čiji je resor energetike preuzeo njegov kolega Slaven Dobrović, potvrdio je Poslovnom dnevniku da hrvatska strana nema informacija da upravo to zemljište ide na bubanj.

"Ipak, vjerujem da se radi upravo o tome zemljištu, no to ne dovodi projekt LNG-a u pitanje", ističe Panenić. "Vlada se strateški odlučila na izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin za što je dovoljno da LNG Hrvatska aplicira za koncesiju. Kopneni dio može biti koristan, no eventualna kupnja zemljišta je stvar odluke Vlade, a za to treba osigurati sredstva", dodaje Panenić. Ističe da je osobno pobornik jeftinije varijante plutajućeg terminala koji bi bio dovoljan da osigura stabilnost opskrbe plinom i hrvatske potrebe od 1,5 milijarde kubičnih metara godišnje. Odluku o budućnosti LNG terminala donijet će Vlada Andreja Plenkovića, a razmišljanja ministra zaštite okoliša i energetike Dobrovića tek se očekuju. Taj strateški projekt punio je naslovnice medija u svibnju kad su na vidjelo izbile trzavice na relaciji Vlada – potencijalni kanadski investitori. Naime, grupa stranih ulagača predvođenih Pulsat Capitalom i BSH grupom uz sudjelovanje grupe domaćih kompanija koje predstavlja bivši šef Zabe Franjo Luković, najavio je gradnju 4,7 milijardi eura vrijednog energetskog središta na Krku, pod nazivom Krk energy hub.

Njihov plan je bio realizirati sedam različitih projekata; gradnju LNG terminala (plutajući i kopneni), toplanu za grijanje Rijeke, pokrenuti proizvodnju u Krk Petrokemiji (bivšoj Dini), povezati plinovode sa Slovenijom, BiH, Mađarskom, izgraditi dalekovode i postaviti podmorske kabele za povezivanje Hrvatske s Italijom. Najavljujući investiciju, tvrdili da je kupovina zemljišta pri kraju, a državi odaslali poruku da ne može graditi terminal na tuđem zemljištu.  Uime Vlade Panenić je tada nedvosmisleno rekao da sumnja u ozbiljnost projekta kanadskih investitora. Naime, unatoč iskazanoj namjeri o investiranju više od 35 milijardi kuna na Krku, za tvrtke u kanadskom veleposlanstvu nitko nije čuo.

 "Mislim da sada s ovim tenderom mogu pokazati mišiće. Ako smatraju da je to dobra investicija, onda procjenjenih 102 milijuna eura za kupnju portfelja od HETA-e nije puno. Smatram da su to bili samo špekulanti koji su htjeli utjecati na odluke Vlade, a najave ulaganja 4,7 milijardi eura bile su nerealne i bez podloge", uvjeren je Panenić.  Interes da uz kanadske tvrtke sudjeluju u projektu iskazali su Siemens, Končar, Pastor, Tehnika, Dalekovod, Allianz i Zagrebačka banka, Ivicom, EHIP i Uljanik. Navodno su upravo zbog sudjelovanja Franje Lukovića te tvrtke inicijativu shvatile poprilično ozbiljno.

No, čini se da je u zadnjih mjeseci komunikacija zamrla budući da predsjednik Uprave Končara Darinko Bago nije ni upoznat s prodajom na Krku niti o eventualnom sudjelovanju Kanađana. "Iskreno, niti ne znam za prodaju. Lukoviću smo izrazili spremnost da participiramo u projektu, no tražili smo odgovore na neka vrlo konkretna pitanja oko poslovne suradnje, ali na njih nismo dobili odgovor unatoč višekratnom traženju", kazao nam je Bago. Dodaje da je s Lukovićem zadnji puta komunicirao "prije pola godine, možda i više". "Mi smo i dalje zainteresirani za projekt, pod komercijalnim, normalnim uvjetima, ako budu zadovoljeni svi ekološki i zakonski standardi jer si alternativu ne možemo dozvoliti", zaključuje Bago.