Stranci lani povukli iz RH 600 milijuna eura profita

Autor: Jadranka Dozan , 02. travanj 2014. u 13:36
Zadržane zarade u 2012. iznosile su 232 milijuna eura/FOTOLIA

HT će 737 mil. kn od ukupno 1,43 mlrd. kn dobiti isplatiti dioničarima.

Početak sezone sazivanja glavnih skupština dioničara pokazuje da će i ove godine dosta profitabilnih kompanija iskoristiti poreznu olakšicu za reinvestiranje dobiti kroz povećanje temeljnog kapitala. Među posljednjiima to je najavila Medika sa svojih 40 milijuna kuna dobiti, a nešto ranije na to su se odlučili Čakovečki mlinovi, Imperijal, Ilirija…

Premda je i Hrvatski telekom najavio da će (prvi put) dio dobiti usmjeriti u povećanje temeljnog kapitala, kod tvrtki u pretežito stranom vlasništvu veća zadržavanja zarada baš i nisu trendno obilježje, dapače. Podaci za prošlu godinu govore da je na kunu zadržane zarade u Hrvatskoj u inozemstvo otišlo 6 kuna isplaćenih dividendi. Iako su i profiti tvrtki u inozemnom vlasništvu u osjetnom padu, i to ne od lani, strani su vlasnici prošle godine iz hrvatskih tvrtki povukli čak 595 milijuna eura ili oko 4,5 milijarde kuna dividendi, što je desetak posto veći odljev zarada nego godinu prije. Nasuprot tome, podaci središnje banke pokazuju da su zadržane zarade stranaca u 2013. pale na samo 100 milijuna eura (oko 750 milijuna kuna), što je brojka kakva se ne pamti.

 

856milijuna

kuna dividende isplatio je lani HT većinskom vlasniku – DT-u

No, ona je tolika ne računajući nepovoljan utjecaj koji su na razinu zadržanih dobiti imala Inina vrijednosna usklađenja imovine – ponajprije u Siriji. S efektom tih vrijednosnih usklađenja zadržane su zarade u 2013. potonule u 'minus' od 220 milijuna eura, koliko su isplaćene dividende bile veće od tekućih dobiti.  Mimo tih lanjskih brojki, ni neke recentne skupštinske odluke i najave ne nagovještavaju zaokret stranih investitora prema jačem reinvestiranju dobiti u Hrvatskoj. A to, nažalost, govori ponešto i o njihovim procjenama srednjoročnih perspektiva Hrvatske kao tržišta. Primjer Hrvatskog telekoma, odnosno njegova vlasnika Deutsche Telekoma koji je ove godine odlučio gotovo polovicu lanjske dobiti reinvestirati, odnosno usmjeriti u povećanje temeljnog kapitala, zasad je više iznimka nego pravilo. Pored reinvestiranja 694 milijuna kuna, HT će 737 milijuna kuna od ukupno 1,43 milijarde kuna dobiti isplatiti dioničarima, pri čemu će Deutsche Telekomu pripasti oko 380 milijuna kuna ili 50-ak milijuna eura.   

Ericsson rekordno
Siemens je, pak, nedavno potvrdio isplatu oko 87 milijuna kuna dividende (gotovo sve je otišlo van), za što im nije bila dovoljna dobit prethodne poslovne godine, već su morali zagrabiti i u zarade iz ranijih godina. Istodobno, iz Ericssona N. Tesle najavili su rekordnu dividendu od 300+20 kuna, čime će švedski vlasnik povući oko 210 milijuna kuna ili gotovo duplo više nego lani. Intesa i EBRD, dva najveća dioničara koja zajedno drže 97,5 posto PBZ-a ove će godine povući oko 480 milijuna kuna, što je oko 350 milijuna kuna manje nego lani, ali je i dobit PBZ-a 2013. bila osjetno manja nego goidnu prije (615 prema 845 milijuna). Zagrebačka banka za skoru skupštinu, doduše, predlaže zadržavanje cjelokupne neto dobiti (465 milijuna kuna), no ona je nerijetko na isplate dividendi išla u posljednjem kvartalu.

 

823milijuna

kuna povukli su iz dobiti PBZ-a Intesa i EBRD

To je bio slučaj i lani, kad su Bank Austria (Unicredit) i Allianz zajedno povukli oko 600 milijuna kuna iz zadržane dobiti davne 2007. U cjelini gledano, prema podacima središnje banke, ukupna se dobit tvrtki u stranom vlasništvu prošle godine prepolovila. Sa 774 milijuna eura koliko su ostvarili 2012. lani je njihova dobit okopnila na 376 milijuna eura. U najvećoj mjeri lanjski se pad pripisuje padu dobiti u financijskom sektoru te financijskim rezultatima u proizvodnji naftnih derivata, ali i telekomunikacijama te proizvodnji metala, ističu u HNB-u. 

Mol i Ina
U bankarskom sektoru pad profita obilježio je i 2012. godinu, ali lanjskom 10-postotnom povećanju 'izvoza' zarada najviše je pridonio upravo porast isplaćenih dividenda u djelatnostima financijskom posredovanju. Osim toga, za razliku od 2012. kada je Ina zadržala dobit ostvarenu 2011. lani je isplaćena približno polovica dobiti prethodne godine, čime je, primjerice, Mol povukao gotovo 170 milijuna kuna. Što se tiče zadržanih zarada, one su u 2012. iznosile 232 milijuna eura, a spomenutom lanjskom padu na 100 milijuna eura (ne računajući utjecaj Ine), najviše su pridonijela smanjenja zadržanih zarada banaka, odnosno djelatnosti financijkog posredovanja. To je, uostalom, vidljivo i iz usporedbi s devetomjesečnim podacima, koji samo potvrđuju da su zadnji kvartal i zaoštrena pravila vezana uz klasifikaciju plasmana i rezervacije uvelike opteretili financijske rezultate banaka. A osim što zasad nema naznaka poboljšanja poslovnog okruženja ili situacije s udjelom loših kredita, ove ih godine čeka i puni efekt primjene Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Komentari (5)
Pogledajte sve

načelno mi je degutantna priča o “povlačenju profita”. profit je ono što poduzetniku ostane nakon što plati sve obveze svima, i on ima pravo s njim raditi što hoće, to je privatna imovina kao što je privatna imovina nečiji televizor ili sako.

u hrvatskoj antitržišnoj inačici ekonomije, međutim, neke stvari smrde nadaleko. banke ne bi smjele povući ni kunu profita iz prostog razloga što imaju gomilu nenaplativih kredita vezanih u stanovima koje nitko ne kupuje.

umjesto profita oni su dužni puniti kasicu rezervacija za rizike, no hnb im “drži lopovsku” i pušta ih da nas pljačkaju. one mogu sutra otići u bankrot, i da se svi njihovi gubici svale na štediše, a iz ljuštura sav živ novac isisan i prebačen vani. za to bi u normalnoj pravnoj državi guverneru hnb-a prijetila smrtna kazna strijeljanjem.

ht je druga pologa perverzije. ionako uživaju u oligopolu, a imaju i taj povlašteni ugovor koji je proglašen državnom tajnom. u ovakvoj krizi oni mogu imati profit samo zato što je spriječena normalna tržišna konkurencija u telekomunikacijama i mi imamo drastično visoke cijene tih usluga u odnosu na uže i šite okruženje.

treća poluga perverzije je da pravni i porezni sustav države dopušta tvrtkama da isplaćuju profit a da nisu ispunile obveze prema radnicima. toga valjda nema nigdje u svijetu, radnici se prebace u tvrtku kćer koja nema ni prebijene pare, a druga tvrtka kćer isplati profit vlasnicima.

Neda Slavko oslobođenje nikome, dapače ako novac ostane u Hrvatskoj velika je vjerojatnost da će Slavko preko noći promijeniti neki porez da uzme još malo…

Mafije koje vladaju Hrvatskom su specijalizirane i zemlju dijele na interesne zone. Tako razlikujemo:
1) Političku mafiju ili mafiokraciju
2) Bankarsku mafiju
3) Građevinsku mafiju
4) Duhansku mafiju
5) Turističku mafiju
6) Ekomafiju

Stranci lani povukli iz RH 600 milijuna eura profita

stranci ili domaci quislinzi?

New Report

Close