Svečanim predstavljanjem dizalice Liebherr LHM 320 nosivosti 104 tone u splitska Sjeverana luka danas je dobila najveću dizalicu na području od Slovenije do Albanije. Do sada je u splitskoj luci najveća bila 7-tonska dizalica, tako da se ovom investicijom stvaraju preduvjeti za širenje posla Luke Split. Dizalica je teška oko 420 tona, a u Split je dopremljena iz Brindisija na jugu Italije. Dizalica Liebherr za Sjevernu luku znači približavanje visokim standardima svjetskih luka koje mogu preuzeti teret od 104 tone na 18 metara visine. Jedina je dizalica ove ove nosivosti i karakteristika na cijelom području istočnog Jadrana. Primat najveće nosivosti kontejnerskih dizalica u Hrvatskoj do sada su držale riječka luka i luka Ploče s dizalicama nosivosti od 65 tona. Zbog svojih karakteristika ova dizalica je izvrsno rješenje za rukovanje (dizanje/spuštanje i prijenos) teških nestandardnih i vangabaritnih jedinica tereta, rukovanje (dizanje/spuštanje i prijenos) 20¨ i 40¨ kontejnerskih jedinica, rukovanje suhim rasutim teretima, posebice u situaciji utovara/istovara velikih brodskih jedinica s više desetaka tisuća tona nosivosti, te rukovanje generalnim teretima većih težina. Prema predviđanjima, količina roba dopremljenih morskim putem u ovoj godini zabilježit će rekordne vrijednosti na svjetskoj razini, pa postavljenje nove dizalice za Sjevernu luku znači pravovremeno uključivanje u tržišnu utakmicu. Analitičari predviđaju da će se promet od oko 356 milijuna standardnih kontejnera (TEU) do 2014. godine udvostručiti što će dodatno, iz godine u godinu, zagušivati već preopterećene svjetske luke. Očekvati je da će se prometni pravci zbog preopterećenosti luka na sjeveru preusmjeravati na Sredozemlje pa će se i gospodarstvo cijele regije sve više oslanjati na usluge Luke dd. Radio preuzimanja kormila održivog razvoja ne samo tvrtke, već pomorskog transporta cijele regije istočne Europe, Luka Split, čije se dosadašnje poslovanje temeljilo na preuzimanju ro-ro tereta, u posljednjih je par godina zaključila nekoliko značajnih poslovnih inicijativa. U prvih pet mjeseci 2007. u Luku Split investirano je oko 2,5 milijuna eura. Državni tajnik za more Branko Bačić najavio je dovršetak gradnje kontejnerskog terminala koji Sjevernoj luci omogućuje prihvat klasičnih kontejnerskih brodova do kraja ove godine.

Novi kontejnerski terminal Sjeverne luke Split površine je deset tisuća četvornih metara sa 36 novih priključaka za frigo kontejnere, s kontejnerskim manipulatorima i ostalom infrastrukturom. U posljednjih godinu dana Luka Split sklopila je i partnerske ugovore s vodećim kontejnerskim operaterima u svijetu kao što su Maersk, GMA-CGM, Hapag Lloyd, MSC i Evergreen pa su stoga nužni i međunarodni standardi pri iskrcaju i daljnjoj distribuciji robe. Ukupna površina luke iznosi 198.072 četvornih metara. Gospodarstvo gravitacijskog područja diktiralo je tijekom prošlosti razvoj pretovarnih kapaciteta luke. Kako je struktura prometovanih tereta bila vrlo raznolika, luka je postala univerzalna, sposobna za manipuliranje raznim vrstama tereta. Luka raspolaže terminalom za generalne terete, terminalom za rasute terete, terminalom za sipke terete, hladnjačom za južno voće i kontejnerskim terminalom za feeder servis. Luka d.d. Split je u prijeratnim godinama zauzimala vodeće mjesto među srednjodalmatinskim lukama po prometu roba, a poziciju treće po veličini hrvatske luke drži posljednjih tridesetak godina. Do gradnje triju ‘republičkih’ luka u bivšoj Jugoslaviji (Koper, Ploče i Bar) splitska je luka, nakon riječke, dugo bila druga po važnosti s godišnjim prometom od 1,5 do dva milijuna tona robe zahvaljući svom povoljnom geografskom položaju i prirodnim uvjetima za prihvat brodova s velikom dubinom gaza. Nako toga, ova luka naglo gubi veliki dio tereta. Preorijentacijom i specijalizacijom na određene vrste tereta te gradnjom terminala za umjetno gnjojivo, RO-RO rampe i osnivanjem ‘slobodne carinske zone’, Luka Split je ipak uspjela povratiti dio tereta i stabilizirati godišnji promet na oko 850 tisuća tona. Prestankom rata i deblokadom ličke željezničke pruge, jedine veze srednjodalmatinskih luka sa svojim gravitacijskim zaleđem, stvorene su temeljne pretpostavke za oživljavanje prometa u splitskoj trgovačkoj luci. Modernizacija ličke željezničke pruge te buduće otvaranje unskog željezničkog pravca, pridonjet će vraćanju izgubljenih tereta, kao i privlačenju novih. Osim toga, poslovanje slobodne carinske zone u splitskoj luci privlači sve više stranih partnera i otvara mogućnost dodatnog korištenja lučkih kapaciteta.