Proizvodnja češnjaka bila je dosad zapostavljena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, iako je riječ o iznimno dohodovnoj poljoprivrednoj kulturi kod koje je prihod po hektaru isti kao na 36 hektara pod pšenicom, rečeno je jučer na skupu u Starim Jankovcima na kojem se okupilo tridesetak zainteresiranih poljoprivrednika
"Kada napravimo računicu dođemo do spoznaje da je prihod od hektara pod češnjakom kojega prodajemo po cijeni od 15 kuna za kilogram, isti kao od 36 hektara pod pšenicom te preporučujemo svima da se okušaju u proizvodnji te povrtlarske kulture", kazala je Mara Čuljak, predsjednica Udruge "Češnjak" iz Cerića. Udruga okuplja 11 proizvođača s vinkovačkog područja koji ukupno pod češnjakom imaju četiri hektara te ostvare godišnju proizvodnju od 30- tak tona toga povrća.
Skup "Proizvodnja češnjaka na prostoru Vukovarsko-srijemske županije – stanje i perspektive" održan je večeras u Starim Jankovcima kod Vinkovaca .
Po riječima Mare Čuljak, da bi proizvodnja češnjaka jače zaživjela na području te županije potrebno je postići zaštitu ozimoga slavonskoga češnjaka ili najmanje, njegovo uvrštenje na sortnu listu RH.
Uz pomoć Vukovarsko-srijemske županije Udruga "Češnjak" namjerava ostvariti projekt izgradnje Centra za češnjak koji bi postao središnjim mjestom za skladištenje, sortiranje i pakiranje češnjaka.
Kako bi im pomogle u ovim nastojanjima županijske vlasti najavile su kako su spremne financirati troškove analize tla kod novih proizvođača kao i trošak nabave prvog sadnog materijala po modelu da proizvođači od vlastitog uroda istu količinu dobivenog sadnog materijala dostave novom proizvođaču.
Po riječima Petra Runjaića koji se proizvodnjom češnjaka bavi već pet godina, vrlo je isplativo baviti se proizvodnjom češnjaka jer je riječ o vrlo dohodovnoj kulturi koja se može saditi i na manjim poljoprivrednim površinama.
"Uvoza će češnjaka biti uvijek, ali našem domaćem češnjaku po kvaliteti ne može parirati ni jedan iz uvoza i zato se ne bojimo da će ostati neprodan", ističe Runjaić dodajući kako je jedan od zamisli da se proizvodnja domaćeg češnjaka uspješno naslanja na proizvodnju slavonskog kulena čiji je češnjak neizostavni sastojak, a čiju je zaštitu Hrvatska nedavno zatražila na razini EU.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.budalaština, evo ja ću mu sutra pronaći 200 seljaka koji će mu ponuditi durum po 250 €/t, uz ugovor naravno
Ima samo jedna caka, proizvodnja psenice nije radno intenzivna kultura, na godisnjoj je razini po prilici 15-20 radnih dana. Povrltarske kulture su vrlo radno intenzivne. Nazalost, nasi seljaci sve ocekuju od drzave, prvenstveno subvencije i nisu organizirani (osim, ali i to djelomicno, za blokadu prometnica). Primjerice, proizvodnja duhana, osim sto je subvencionirana (sic!) od drzave, za cjelokupni otkup jamci TDR, ali jako malo njih uzgaja tu kulturu. Dakako, jedan od razloga je taj sto je radno intenzivna kultura.
Evo jedan primjer za durum psenicu, clanak je prije nekoliko godina objavljen u poslovnome.
Za proizvodnju koristi isključivo durum pšenicu, uvozi je i skupo plaća, nitko od hrvatskih ratara koji u svakoj žetvi prijete traktorskom blokadom nije voljan proizvoditi tu vrhunsku sortu. Godišnje uveze 25.000 tona pšenice. Pripravan je i nije usamljen u ideji, iznosi, financirati sjetvu, jamčiti otkup no, među poljoprivrednicima interesa nema. Tonu pšenice plaća i do 500 eura dijelom i radi visokih carina i prelevmana. Situacija je, opominje, totalno apsurdna.
Uključite se u raspravu