Nedjeljno poslijepodne uoči današnje, posljednje runde pregovora Vlade i 15 sindikata državnih i javnih službi o plaćama bilo je radno za većinu sudionika razgovora. Prije izjašnjavanja na jutarnjem sastanku u Ministarstvu financija o pristanku odnosno odbijanju Vladine ponude za izmjenu kolektivnih ugovora, bilo je bitno naći model po kojem sindikati iz redova državnih službenika i namještenika, a koji su spremni na dogovor, ne bi svojim pristankom bili zakinuti u odnosu na javne službe koje čvrsto odbijaju bilo kakvu mogućnost smanjenja plaća.

Klasični službenici
Naime, sindikatima koji su voljni pristati na vraćanju osnovice za obračun plaće na prošlogodišnju razinu, a riječ je o “klasičnim” državnim službenicima, policajcima, zaposlenima u vojsci, poreznicima plaće bi se po novoj osnovici obračunavale već od idućeg mjeseca. Istodobno bi se u slučaju javnih službi, dakle liječnika, zdravstvenog osoblja ili nastavnika u naredna tri mjeseca, koliko traje otkazni rok ako Vlada jednostrano otkaže kolektivni ugovor, isplaćivale plaće prema dosadašnjem režimu. Stoga su se u nedjeljno posljepodne uz asistenciju Vladinog ureda za socijalno partnerstvo, tražio izlaz iz situacije, po modelu “mrkve i batine”. Na koji način su u Vladi to spremni izvesti, nije se željelo unaprijed objavljivati. Samo je poručeno da kada je o poticajima riječ “Vlada može donijeti rješenje u okviru zakona” što može značiti i obećanje da im se plaća nakon ovog smanjenja više neće dirati. U slučaju otkazivanja kolektivnog ugovora situacija je puno jasnija. Izvori bliski Vladi poručuju da ključna promjena u tom slučaju to što sindikati više neće biti subjekt pri utvrđivanju osnovice za obračun plaća, što znači da Vlada za zaposlenike javnih službi može utvrditi i smanjenje osnovice veće od šest posto, koliko je sada na stolu, pri čemu nema obveze isplatiti im bilo koju naknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, od regresa do dara za djecu. “Na taj način moguće je nadoknaditi i izgubljene uštede jer dogovor nije postignut početkom godine, ali to bi bila maksimalistička opcija koju Vlada ne želi,” kaže naš sugovornik blizak Vladi.Takve opcije, uz svijest da bi Vlada mogla pokrenuti i pitanje broja zaposlenih ponajprije u državnim službama, bila je i osnova za određivanje sindikata prema ponudi sporazuma od petka. Sindikati koji predstavljaju državne službenike poručuju kako odluka o prihvaćanju Vladine ponude nije bila jednostavna, ali smatraju da je bolje prihvatiti smanjenje osnovice od šest posto i zadržati materijalna prava, nego ostati bez kolektivnog ugovora. “Ukoliko izgubimo Kolektivni ugovor, izgubit ćemo i sva materijalna prava, regrese, božićnice, jubilarne nagrade i slično.

Ukidanje nagrada
Kako nekome objasniti da će njegov kolega za 25 godina u službi u travnju dobiti jubilarnu nagradu, a onaj srpnju ili kolovozu neće”, pita se Boris Pleše, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika dodajući da je za njih manje od dva zla bilo odlučiti se samo za Izmjene kolektivnog ugovora. Predstavnici sindikata javnih službi neće pristati na Vladine uvjete, a najavljuju ištrajkove.“Posebno me boli što su kolege iz državnih službi u srijedu bili protiv Vladinog prijedloga, da bi nas u petak iznenadili svojim naglim obratom. I još k tome nas prozivaju da se inatimo. Nećemo potpisati Vladin sporazum, jer smo mi, za razliku od predstavnika radnika u državnoj službi, ozbiljni i odgovorni sindikati”, zaključila je ljutita Spomenka Adbevšek, predsjesnica Sindikata zdravstva i socijalne skrbi. “Slovenska Vlada je od zamrzavanja plaća izuzela najdeficitarnija zanimanja, liječnike i profesore, dok nam naša želi smanjiti ionako premalu cijenu rada. Ako je tako onda ćemo se mi dostojanstveno boriti protiv takve Vlade”, kaže Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.Kada će i kakve sindikati poduzeti akcije, trenutno nitko ne želi govoriti, no neslužbeno doznajemo da će profesori učiniti sve kako bi “zakomplicirali” kraj školske godine.

Rashodi

Obuzdavanje deficita
Kako bi se prijedlog rebalansa proračuna trebao naći na sjednici Vlade u srijedu, da bi pravovremeno bio prihvaćen u Saboru prije zaključenja tekuće sjednice u Ministarstvu financija se i tijekom vikenda radilo na izmjenama proračuna, prvenstveno zahvatima na rashodovnoj strani. Iako će konačan izgled hrvatskog državnog proračuna ovisiti i o današnjem dogovoru sa sindikatima, cilj je bio zadržati deficit na razini od oko dva posto BDP-a.