Ravnatelji moraju znati osnove menadžmenta

Cilj studija je obrazovati menadžere, specijaliste u području zdravstvene djelatnosti kako bi pomirili mogućnosti i želje pacijenata

Nakon nekoliko godina stanke, na Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar upravo je s edukacijom krenula peta generacija polaznika jednogodišnjeg specijalističkog magistarskog studija Menadžmenta u zdravstvu. Studij je podijeljen na poslovni menadžment i menadžment u javnom zdravstvu, a cilj mu je obrazovati menadžere, specijaliste u području zdravstvene djelatnosti te time unaprijediti i profesionalizirati upravljanje zdravstvenim ustanovama. Naime, brze promjene u sustavu zdravstva zahtjevaju školovane profesionalce koji razumiju procese i organizacijske probleme te imaju znanja i vještine koje im omogućuju upravljanje zdravstvenim ustanovama. Problem s kojim se neminovno susreću svi na odgovornim funkcijama jest kako premostiti jaz između dodijeljenog novca, potreba pacijenata i napretka medicinske struke. Komentirajući pauzu, voditelj modula za poslovno upravljanje Siniša Varga ističe kako je od 2004. godine vladala klima prema kojoj nije bilo poželjno imati znanje o upravljanju u zdravstvu.

Korist za radno mjesto
“No, ove smo godine odlučili testirati ozračje i javno mijenje te smo raspisali natječaj za novu generaciju polaznika bez posebnog oglašavanja kako bismo vidjeli postoji li ponovno glad za znanjem iz menadžmenta u zdravstvu. Na natječaj se prijavilo 35 osoba, uglavnom doktora medicine i farmaceuta, ali i nekoliko pravnika i ekonomista, od kojih su svi zaposleni u zdravstvenom sustavu”, kaže Varga dodajući kako je cijena studija 35.000 kuna. Znanja koja će dobiti na studiju, objašnjava Varga, prvenstveno će moći iskoristiti na radnom mjestu. “To se pokazalo i u prošlosti jer je velik broj naših diplomanata dobilo unapređenje, a dio njih je stečena znanja iskoristio za pokretanje vlastitog posla”, kaže Varga. Studij je podijeljen na 10 modula, a polaznici slušaju predavanja na temu od općeg uvoda u menadžment do upravljanja vremenom, ljudima, resursima. Na studiju predaju sveučilišni profesori sa zagrebačkog i osječkog fakulteta, a među njima je i Velimir Srća sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Studente uči kako upravljati promjenama nakon što se i sam školovao na američkom sveučilištu Columbia. Na pitanje je li zdravstvo specifično u ekonomskim aspektima, Srića kaže kako su to lažne dileme. Vještine menadžera i onih koji upravljaju kadrovima su univerzalne i svatko tko želi izvući maksimum mora imati potrebna znanja.

Upravljanje promjenama
“Nekada je menadžer bio stručnjak u određenom polju i iz toga je crpio strategiju i viziju, dok je danas važnije da zna upravljati ljudima. U zdravstvu je poseban problem to što vrhunski stručnjaci postaju ravnatelji ili šefovi klinika, a posljedica je da ste izgubili dobrog stručnjaka, a dobili lošeg menadžera”, kaže Srića dodajući kako ga zanima upravo mijenjanje tog svjetonazora. Smatra kako je upravljanje promjenama u Hrvatskoj teže nego drugdje jer se svi boje promjena, ali i kako je kriza najbolje vrijeme za njihovo provođenje. Na njegovom kolegiju koji se većinom održava kroz radionice, a manje kao predavanje, studenti uče kako riješiti razne problemske situacije, uče se razni mentalni modeli, rješavaju testovi procjene i samoprocjene. Srića kaže da se danas pri zapošljavanju više pažnje posvećuje ne tome koliko je netko dobar stručnjak nego ima li viziju i strategiju, koliko je timski igrač i koliki su mu kapaciteti za pokretanje zaposlenika. Varga kaže kako studenti uče i na praktičnim primjerima, analiziraju završne račune i poslovanje bolnica. Studenti odlaze i u Bolnicu za respiratorne bolesti Golnik pored Kranja u Sloveniji koja je primjer, kaže, odlično uređene bolnice. “Bolnica ima sve međunarodne certifikate, a posebna je po tome što se u njoj obradi dvostruko više pacijenata nego u drugim bolnicama. Pri tom na bolničkim hodnicima nema gužve, pacijenti se gotovo niti ne vide, nema stresa. Uspjeli su uspostaviti sustav u kojem se točno zna kako se upravlja vremenom, ljudima i novcem”, objašnjava Varga.

I on smatra kako se o ekonomici u zdravstvu treba raspravljati bez da se ističu specifičnosti sustava. “Nonsens je kada netko kaže da ne možemo primijeniti zdravu ekonomsku logiku u zdravstvu jer je ono specifično. 2 plus 2 su uvijek 4, bez obzira o kojoj struci govorimo. A i presuda Europskog suda pravde kaže da se pružanje zdravstvenih usluga i sve što regulira ekonomski aspekt zdravstva ni po čemu ne razlikuje od bilo koje druge usluge. Pa stoga, bez obzira da li proizvodili čavle ili popravljali cipele ili operirali žuč, u pravno-ekonomskom smislu nema razlike između tih usluga”, objašnjava Varga. Druga je stvar, kaže, što EU dopušta zemljama da samostalno urede zdravstveni sustav i sustav osiguranja. Varga kaže da je ravnateljima danas najveći problem što nemaju ovlasti upravljati bolnicom jer su ograničeni zakonskom regulativom, ali i budžetom HZZO-a. “Problem HZZO-a već dugo nije manjak novaca nego krivo usmjeravanje, ali i akumulacija svih informacija u HZZO-u. Potreban je balans između pružatelja usluga, onih koji plaćaju odnosno Ministarstva i HZZO-a, i korisnika. Trenutno je sva moć koncentrirana na jednom mjestu bez mogućnosti utjecaja na upravljanja tim javnim novcima od strane pacijenata ili pružatelja usluga”, kaže Varga.

Sličnosti SAD-a i Hrvatske

Više praktičnog rada
Željko Metelko, nekadašni ravnatelj Sveučilišne bolnice Vuk Vrhovac, bio je u prvoj generaciji studenata na Menadžmentu za koji kaže da mu je pomogao u razvijanju nove perspektive i razmišljanja o upravljanju u zdravstvu. “Prije toga sam bio na edukaciji ‘Leadership development’ u SAD-u i ovo je ustvari bio odličan nastavak. Ovakav studij je hvalevrijedan potez i odlična inicijativa, ali mislim da bi trebalo uvesti više praktičnog rada odnosno da studenti više aktivno sudjeluju, a manje pasivno sjede. Također mislim da bi trebalo uvesti i više rasprava na razini političkih strategija”, kaže Metelko.

Ured ravnatelja

Pomoć u svakodnevnom radu
Ratko Matijević, zamjenik ravnatelja Kliničke bolnice Sv. Duh, također je završio studij Menagment u zdravstvu, a danas predaje novim studentima i to dva predmeta. “Prvi je Kliničko upravljanje koji povezuje umijeće liječništva s upravljanjem zdravstvenim ustanovama. To je koncept koji je poznat desetljećima u razvijenome svijetu te se koristi u većini razvijenih zemalja. Drugi predmet je Medicinska praksa zasnovana na dokazima koji govori o korištenju najnovijih saznanja znanstvenih istraživanja te njihove inkorporacije u svakodnevni rad te u politiku upravljanja zdravstvenom ustanovom”, pojašnjava Matijević. Na pitanje trebaju li nam sposobni menadžeri u zdravstvu, Matijević odgovara potvrdno dodajući kako se često s novim ravnateljem gubi odličan doktor, a dobiva osrednji manager. “Osobno sam mišljenja da bi svaki sudionik u upravljanju zdravstvenim ustanovama morao imati određenu edukaciju iz managementa”, kaže Matijević. Dodaje kako mu je edukacija iz menadžmenta poprilično pomogla da kao liječnik koji o tome zaista nije znao puno, razumije osnovne pojmove te da pronađe odgovore na neka od pitanja koja mu se u upravi bolnice nameću svaki dan. “Studij mi je pomogao da kroz razumijevanje koncepta, ali i detalja managementa, odredim svoj način upravljanja te definiram sebe kao osobu koja je odgovorna za segment upravljanja zdravstvenom ustanovom”, kaže Matijević.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve