Raskidom kolektivnog ugovora poboljšali smo kreditni rejting

Autor: Saša Paparella , 27. travanj 2016. u 22:01
Ana Stojić Deban, predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga/ Robert Anić/PIXSELL

Grupa Zagrebački holding lani je ostvarila dobit nakon oporezivanja od 121 mil. kn, 52 mil. više nego 2014.

Uprava Zagrebačkog holdinga u srijedu je raskinula temeljni kolektivni ugovor iz 2002., što je bio povod za razgovor s Anom Stojić Deban, predsjednicom Uprave hodinga.      

Zašto ste raskinuli kolektivni ugovor?
Uprava Zagrebačkog holdinga odlučila je osuvremeniti kolektivni ugovor te ga približiti stanju gospodarstva i potrebama tvrtke. Zbog brojnih zakonodavnih izmjena na nacionalnoj razini te promjena u reprezentativnosti sindikata na razini tvrtke, stari ugovor je bilo potrebno revidirati te je morao biti otkazan. Holding je prošao financijsko i organizacijsko restrukturiranje, uspjeli smo poboljšati svoj status kod međunarodnih kreditnih agencija, ali nam poslovanje i dalje trpi na pojedinim područjima zbog složene gospodarske situacije. Zbog odgovornosti prema građanima dužnost nam je optimizirati izdvajanja za neka dodatna materijalna prava radnika. 

Kako je holding poslovao 2015.?
Grupa Zagrebački holding je u 2015. ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 121 milijun kuna, što u odnosu na rezultat poslovanja 2014. predstavlja povećanje za čak 52 milijuna kuna. Iz operativnih aktivnosti Grupa je u 2015. ostvarila dobit od 217 milijuna kuna koja, u odnosu na ostvarenu dobit iz operativnih aktivnosti 2014., predstavlja povećanje za 50 milijuna kuna. Društvo Zagrebački holding je u 2015. ostvarilo dobit nakon oporezivanja od 61 milijuna kuna, što je u odnosu na 2014. bolji poslovni rezultat za 39 milijuna kuna. Ti brojevi produkt su velikog rada sustava Holdinga, te dobrog odnosa s Gradom Zagrebom. Vodite računa da smo prošle godine i snizili cijene nekih naših usluga poput cijena parkiranja i kupona ZET, uveli smo novi način obračuna miješanog komunalnog otpada i, unatoč svemu tomu, održali smo tempo smanjenja troškova naspram smanjenju prihoda. 

Što je s refinanciranjem obveznica Zagrebačkog holdinga? 
Ušli smo u zadnje minute pripreme za refinanciranje dugoročnih obveza nastalih izdavanjem obveznica.  Mnogo je Uprava to najavljivalo, vjerujem da ćemo mi uspjeti realizirati plan do srpnja. Uspjeli smo osnažiti financijsku sliku tvrtke i poboljšati status kod kreditnih agencija koje prate situaciju oko kolektivnog Ugovora. 

Kako to da Zagreb reciklira tek jedan posto svog otpada?
Holding i podružnica Čistoća svakodnevno se trude unaprijediti sustav odvoza i gospodarenja otpadom. S tim u svezi u planu je do kraja godine otvoriti najmanje pet mobilnih reciklažnih dvorišta, od čega smo dva već postavili, jedno u Brezovici, a drugo u Folnegovićevoj ulici, sve u cilju omogućavanja građanima recikliranja u njihovom kvartu. Svjesni smo da su pravi izazovi u gospodarenju otpadom tek pred nama.

Kako napreduje nastavak izgradnje kanalizacijske i vodoopskrbne mreže?
Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. (VIO) obavlja usluge vodoopskrbe na velikom području od 800 kvadratnih kilometara, što uključuje Grad Zagreb te druge susjedne gradove. Ulaganja u građevinske objekte vodoopskrbe i odvodnje s projektnom dokumentacijom u 2015. iznosila su 104,6 milijuna kuna, što je povećanje za 24,94 posto u odnosu na 2014. Osobito veseli činjenica da VIO posljednjih godina aktivno sudjeluje u pripremi i prijavi projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU te u 2016. planira povući 48,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz kohezijskih fondova i institucija RH koje sudjeluju u dodjeli bespovratnih sredstava.

Koliko je kilometara cijevi izgrađeno nakon poskupljenja vode 2012. koje je pravdano izgradnjom? Gubitci su i dalje od 45 do 50 posto…
Dijela svog prihoda odrekli smo se u korist građana krajem prošle godine, kad je voda pojeftinila. Promjene cijena koje spominjete dogodile su se po odluci Vlade RH, a odnosile su se na prihode Hrvatskih voda. Građenje objekata VIO financira iz naknade za razvoj. U Zagrebu priključenost na javni sustav vodoopskrbe iznosi 97 posto, a odvodnje 89 posto i svake se godine broj priključenih korisnika povećava novim ulaganjima u sustav. Trenutačno sustav pokriva oko 3500 kilometara vodoopskrbne mreže i oko 2200 kilometara kanalizacijske mreže.

Gospodarstvenici se žale da ih gušite cijenom vode, planiraju li se neke promjene?
U strukturi cijene vode nalaze se različite naknade koje značajno utječu na konačnu cijenu, a nisu prihod VIO. Mi smo 2012. pojeftinili vodu za poslovne subjekte izjednačivši ih s kućanstvima. U potpunosti razumijem teškoće na koje nailaze gospodarstvenici jer i Zagrebački holding posluje u tom okruženju. 

Kad se otvara dugo najavljivani bazen na Sveticama, koliko je koštao?
Otvaranje tog kapitalnog projekta predviđeno je za svibanj, a o točnom iznosu investicije moći ćemo govoriti po okončanju svih radova i primopredaje objekta Gradu Zagrebu, koji će njime upravljati. To je projekt već pete Uprave društva. Želja nam je u dogovoru s Gradskom upravom i gradonačelnikom Milanom Bandićem sličan bazenski kompleks sagraditi i u zapadnom dijelu grada. Grad određuje lokaciju izgradnje, a zasad su na raspolaganju dvije opcije.

Kako napreduje projekt obnove tržnice u Branimirovoj?
Branimirac je duboko usađen u srca svih Zagrepčana te smo stoga odlučili upravo njih pitati kakve bi sadržaje voljeli vidjeti na toj tržnici. Proveli smo istraživanje te na temelju dobivenih podataka zajednički donijeli odluku da će Branimirova tržnica biti centar izvrsnosti proizvodnje hrvatskog sela te da će na njemu svoje mjesto naći vrhunski OPG-ovi kojih imamo u dovoljnoj mjeri. Želimo domaćim proizvođačima omogućiti kvalitetnu lokaciju za plasman njihovih proizvoda. Projekt je razvijen, namjera nam je financirati ga sredstvima iz EU fondova.

Komentirajte prvi

New Report

Close