Staviti u novi zakon da će tvrtki koja u zakup na 50 godina traži državno poljoprivredno zemljište, kroz gospodarski program koji donosi 60 od 100 mogućih bodova, biti vrednovani resursi svih njezinih društava neovisno o tome nalaze li se na području iste regionalne samouprave ili i susjednih regionalnih samouprava opasna je namjera i pitam se kome se i zašto pogoduje, upozorio je u Saboru Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan, na Odboru za poljoprivredu, gdje se raspravljalo o izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Poljoprivredno zemljište osnova je razvoja kako svakog pojedinog poljoprivrednog gospodarstva tako i nacionalnog agrara u cjelini. Danas je u posebnom fokusu jer 15. svibnja istječe rok za prijavu broja obradivih hektara po kojima će poljoprivredna gospodarstva do 2020. ostvarivati pravo na potpore. Stoga su izmjene aktualnog zakona (u primjeni od ožujka 2013.) izazvale golem interes. Premda je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol predstavljajući nova rješenja u zakonu iznijela kako je u izmjene ugrađeno dosta prijedloga koje je iznjedrila javna rasprava, sudionici tematske sjednice nanizali su brojne primjedbe tražeći da se uvrste uz zahtjev i da predloženi zakonski okvir svakako prođe dva čitanja u Saboru.  

Tako je na još jedno pogodovanje upozorio i Ivica Mandić, zamjenik predsjednika Odbora za poljoprivredu. Španjol je, naime, iznijela kako će zakupcima ribnjaka biti ukinut parafiskalni namet, odnosno naknada za vodu, godišnji trošak koji je u prosjeku iznosio oko pola milijuna kuna. Uvjet je, kazala je, da taj novac investiraju u modernizaciju proizvodnje i nova radna mjesta. Mandić je zatražio da onda naknadu za vodu ne plaćaju ni poljoprivrednici koji imaju izgrađene sustave za navodnjavanje na oranicama koje obrađuju jer zakon ne smije nikome pogodovati. Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević podsjetio je na to da je "bijela kuga" već devastirala i opustjela mnoga područja.

"Umjesto da zakonom motiviramo domicilno stanovništvo na ostanak i bavljenje poljoprivredom na obiteljskim gospodarstvima, posebice mlade ljude, nastavljamo pogodovati velikim sustavima, dok Europska unija u prvi plan ističe obiteljska mala gospodarstva i mlade poljoprivrednike", upozorava Tomašević.Nije podržan ni prijedlog da se u zakup na 50 godina može dati i površina veća od 100 hektara ako je riječ o tehnološkoj cjelini u jednoj katastarskoj čestici. U istočnim županijama brojne su plohe državnog zemljišta veće od 100 hektara, a s obzirom na golem interes, razumnije je takve površine od 150-200-300 hektara dati u zakup na dva-tri obiteljska gospodarstva nego samo jednom, istaknuto je u raspravi.