U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) započeo je u četvrtak u 11 sati sastanak predstavnika Udruge Franak i HNB-a, na kojem će Udruga zatražiti precizne izračune i procjene točnih posljedica konverzije svih kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kunske, kao i odgovore na 20-tak pitanja iz njihovog Zahtjeva za pristup informacijama upućenog središnjoj banci u veljači, doznaje se u Udruzi Franak.

"Očekujemo konstruktivni sastanak. Zna se naš smjer – konverzija kredita u kunske te očekujemo da će HNB imati razumijevanje za to", rekao je Ivan Kontrec iz Udruge Franak uoči početka sastanka u HNB-u.

Na pitanje novinara za komentar dviju najnovijih sudskih presuda o ništetnosti kamata, rekao je kako su to nepravomoćne presude, pa ih neće komentirati, no napomenuo je da je zanimljivo da se jedna od tih presuda odnosi i kredit vezan uz euro.

Udruga Franak objavila je na svom facebook profilu kako je Općinski sud u Labinu donio presude protiv OTP banke o ništetnosti kamata za dva ugovora s valutnom klauzulom, od kojih po prvi put za kredit s valutnom klauzulom u euru.

Osvrnuvši se na prijedlog ministra financija Borisa Lalovca o otpisu dijela glavnice kredita, Kontrec je rekao da i o tome žele razgovarati s HNB-om.

"Njegov model nama nije potpuno prihvatljiv, jer koliko vidim ponovno se priča o vrijednostima stanova, a mi ne želimo ulaziti u tu vrijednost nego želimo utvrditi kolika je pretplata glavnice nastala primjenom valutne klauzule ", kazao je Kontrec.

Iz te su udruge i ranije naglašavali kako konverziju svih kredita vezanih uz 'švicarac' u kunske kredite, i to po tečaju franka i kamatnoj stopi koji su vrijedili u trenutku odobravanja kredita, vide kao jedino prihvatljivo dugoročno rješenje za problem dužnika koji imaju takve kredite.

Središnja je banka, pak, krajem siječnja objavila izračun prema kojem bi se primjena takvog modela odrazila na smanjenje hrvatskih međunarodnih pričuva za oko 30 posto, odnosno za 3,2 milijarde eura. Ukoliko bi se konverzija u kunske kredite primijenila na sve kredite s valutnom klauzulom, izračunali su u HNB-u, međunarodne bi se pričuve smanjile za više od 70 posto.

No, iz Udruge Franak traže da im se taj izračun objasni, kao i da im se iz središnje banke odgovori zašto je konverzija u kunske kredite bila moguća prije nekoliko godina, kada su banke to i same nudile dužnicima, a danas se to ocjenjuje kao opasno rješenje.

Također, na sastanku u četvrtak očekuju i odgovore na svojih 20-tak pitanja iz Zahtjeva za pristup informacijama, poput pitanja o tome je li u nadležnosti HNB-a da naloži povrat nezakonito preplaćenih kamata nakon pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda u slučaju "Franak", kojom je utvrđeno nezakonito i nepošteno poslovanje banaka te je utvrđena povreda prava potrošača zbog jednostranih promjena kamatnih stopa.

Očekuju i informaciju o tome planira li središnja banka podignuti optužni prijedlog protiv banaka i odgovornih osoba koje su kršile Zakon o potrošačkom kreditiranju u dijelu u kojem se određuje da se promjene izračuna kamate trebaju ugovoriti s dužnikom.

Od središnje banke su, uz ostalo, zatražili i informacije o valutnim pozicijama banaka od 2003. godine do danas te valutnim pozicijama domaćih banaka u CHF-u, odnosno kolika je pokrivenost realnim novcem (krediti i depoziti iz inozemstva), a kolika financijskim izvedenicama (SWAP), te ročnost tih izvedenica i tečaja po kojem su te izvedenice dospijevale na naplatu.