Ako je suditi prema nacrtu strategije reforme socijalnih naknada 2006.-2008. godine, ukupan broj naknada uskoro bi se trebao smanjiti, a oni kojima su takva sredstva uistinu potrebna trebali bi brže i jednostavnije ostvarivati svoja prava. Zaživi li strategija, svi korisnici će se naći u jedinstvenom registru koji će se temeljiti na provjeri dohodovnog, odnosno imovinskog stanja. To znači da osobe čiji su prihodi i imovina iznad standarda potrebnih za ostvarivanje socijalne pomoći više neće moći zlorabiti propuste administracije.

Linija siromaštva
Uvest će se i osnovica “apsolutne linije siromaštva” za naknade iz područje socijalne skrbi, koja bi trebala iznositi 60 posto medijana nacionalnog dohotka. Postupak dobivanja socijalne pomoći također će se pojednostavniti uvođenjem integriranog informacijskog sustava kao i omogućavanjem pristupa podacima iz drugih institucija kojima se utvrđuju uvjeti za stjecanje prava. Broj prava drastično će se racionalazirati, a uskladit će se uvjeti i visine naknada koje proizlaze iz istih ili sličnih prava u različitim sustavima koje su dosad bile podložne malverzacijama. Naknade je dosad isplaćivalo nekoliko sustava. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti obuhvaćalo je u 2004. godini 50 posto ukupnih naknada, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 34 posto, a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 16 posto. Inače, za socijalno ugrožene u 2005. godini izdvojeno je nešto manje od 1,5 milijuna kuna, a ove su godine planirani rashodi od oko 1,6 milijuna kuna, s tim da će u ovoj i sljedećoj godini izdvajanja za socijalna prava iz državnog proračuna postupno opadati. Tako je primjerice u 2004. godini najviše sredstava za socijalne naknade izdvojeno za Mjere populacijske i obiteljske politike, i to 34 posto. Za sustav socijalne skrbi isplaćeno je 25 posto od ukupnih sredstava, a za nezaposlene isplaćeno je 16 posto ukupnih rashoda. Za skrb o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima izdvojeno je 13 posto, na poslijeratnu obnovu i povratak prognanika i izbjeglica potrošeno je tri posto ukupnih sredstava, dočim je na zaštitu vojnih i civilnih invalida rada utrošeno devet posto. Iz navedenoga je očito da je relativno mali udio sredstava u ukupnim socijalnim naknadama namijenjen onima koji su socijalno najugroženiji. Naime, za socijalno najugroženije izdvaja se svega 25 posto od ukupnih sredstava za socijalne naknade, odnosno 0,65 posto BDP-a.

Svima naknada
Prema ovom nacrtu, uspostavit će se jedinstveni katalog prava s uvjetima za ostvarivanje prava, kvalitetna i brza razmjena podataka među institucijama koje dosad nije bilo te jedinstveno mjesto za informiranje o ostvarivanju socijalnih naknada – “one stop shop”. U planu je i da se doplatak za djecu izuzme iz ukupnog prihoda obitelji pri izračunu pomoći za uzdržavanje te da se korisnike pomoći za uzdržavanje, osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu oslobodi plaćanja administrativne pristojbe u zdravstvu. To se planira postići unapređenjem dohodovnog cenzusa te uvođenjem imovinskog cenzusa, čime će se u velikoj mjeri smanjiti broj osoba koje bi ostvarile pravo na oslobađanje plaćanja participacije. Dosad je tek 45 posto sredstava za socijalne naknade bilo podložno dohodovnom ili imovinskom cenzusu. Predviđaju se i odgovarajuće mjere radi poboljšanja populacijske politike. Umjesto dosadašnja dva dohodovna razreda za ostvarivanje prava na dječji doplatak, uveo bi se dodatak za 3. i 4. dijete u iznosu od 500 kuna, a doplatak za djecu progresivno bi se uvećavao prema broju djece u obitelji. Omogućilo bi se korištenje prava na rodiljnu naknadu svim korisnicima bez obzira na oblik rada ako se plaćaju propisani porezi i doprinosi. Proširio bi se krug korisnika prava na rodiljni i roditeljski dopust koji po osnovi svog rada ulaze u sustav plaćanja poreza i doprinosa. U taj krug prava uključilo bi se volontiranje, ugovor o djelu i autorski ugovor. Omogućilo bi se pravo na korištenje rodiljnog dopusta nezaposlenim majkama koje su tijekom korištenja prava na rodiljnu naknadu brisane iz evidencije nezaposlenih osoba. Rodiljne naknade za dodatni rodiljni dopust za nezaposlene majke vezalo bi se za proračunsku osnovicu tako da bi najniži iznos ovog oblika obiteljske naknade iznosio 50 posto proračunske osnovice. U nacrtu Strategije predviđaju se i brojne mjere kojima bi se nastojalo restrukturirati socijalni sektor tako da se rashodi premjeste na građane i civilno društvo, odnosno neprofitne i profitne organizacije koje, primjerice, pružaju socijalne usluge. To bi, po mišljenju sindikata, moglo u konačnici rezultirati poskupljenjem usluga socijalne zaštite uz smanjenje razine usluge.