Ukupna se potrošnja lijekova od 2005. do 2010. povećala za 27 posto, a broj definiranih dnevnih doza (DDD) za 43 posto, dok je nominalni BDP porastao za 25 posto, čulo se na okruglom stolu “Ima li lijeka za tržište lijekova”, koji je prošloga tjedna u Zagrebu organizirao časopis Banka i Ekonomski institut Zagreb (EIZ). Drugim riječima, ekonomska analitičarka Tanja Broz s EIZ-a smatra da Hrvatska na lijekove troši više nego što to opravdava razina BDP-a. No predstavnici farmaceutske industrije ustvrdili su kako unatoč porastu ukupnih troškova HZZO-a udio lijekova u potrošnji od 2003. stagnira ili opada i danas je na 17 posto ukupnih troškova u zdravstvu. Naglasili su i kako Hrvati troše manje lijekova od, primjerice, Slovenaca i Mađara, ali i da su lijekovi u Hrvatskoj jeftiniji. Postoji nekoliko mitova kada je u pitanju potrošnja lijekova u Hrvatskoj, istaknuo je Sani Pogorilić, izvršni direktor Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova (CARPC). Jedan od njih je da je potrošnja u Hrvatskoj previsoka, no usporedimo li se sa zemljama Europske unije, potrošnja je u Hrvatskoj manja za 20 do 26 posto. Netočno je i da su lijekovi generatori troškova u zdravstvenom sustavu, dodaje, jer je udio lijekova sa 21 posto u 2003. smanjen na 15 posto. “Ne možemo govoriti ni da su cijene previsoke jer iznose 73 posto europskog prosjeka”, naglasio je Pogorilić. Predstavnici farmaindustrije naglasili su kako se posljednjih godina kontrola potrošnje unutar zdravstvenog sustava koji danas grca u dugovima od 7 milijardi kuna ostvaruje najviše pritiskom na cijene lijekova, odnosno da proizvođači lijekova snose najveći teret provedenih reformi.

Opterećenje industrije
U 2010. je industrija dodatno financijski opterećena uvođenjem ugovora o etičkom oglašavanju lijekova, naglasio je predsjednik Uprave Plive i Udruge proizvođača generičkih lijekova pri HUP-u Matko Bolanča, a trend se nastavio i ove godine pokušajem uvođenja dodatnog modela “pay-back”. Naime, zdravstvena administracija pregovora s industrijom o vraćanju u sustav zdravstva 10 posto godišnjeg prometa. Ministar zdravlja Rajko Ostojić nada se da će tako od farmaindustrije “zaraditi” dodatnih 500 milijuna kuna. Predstavnici industrije naglasili su da je u usporedbi s promatranim zemljama potrošnja lijekova na recept u Hrvatskoj mala, odnosno u 2010. je bila 50 posto niža u vrijednosti po stanovniku nego u zemljama sličnoga ekonomskog razvoja, a tri puta niža nego u razvijenijim uspoređivanim zemljama. Bolanča je naglasio i da su u posljednjih sedam godina lijekovi na listi HZZO-a izgubili 20 posto svoje vrijednosti, a prosječna je cijena lijeka rasla zbog ulaska skupih bolničkih proizvoda na listi lijekova. Prema riječima T. Broz, u 2010. je gotovo svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku dnevno trošio jednu dozu lijeka, odnosno prosječna potrošnja lijekova po stanovniku iznosila je 652 kune. No prema riječima Ranka Stevanovića, predsjednika Hrvatskog društva za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, od sto pilula koje podignu u ljekarni građani u prosjeku popiju tek između 38 i 42 tablete. Razloge za povećanje potrošnje, dodala je T. Broz, možemo pronaći u starenju stanovništva i povećanoj incidenciji kroničnih oboljenja, ali i u uvođenja novih lijekova. “U 2010. je potrošnja lijekova preko HZZO-a pala za 13,8 posto, što HZZO objašnjava nižim cijenama lijekova i boljom kontrolom propisivanja”, smatra T. Broz. No Bolanča je naglasio kako unatoč smanjenju broja epizoda liječenja, prosječnog broja dana hospitalizacije po pacijentu i novih, nižih cijena lijekova ukupni izdaci za bolničku zdravstvenu zaštitu pokazuju trend porasta. Stoga se Bolanča pita kolika je efikasnost bolničkih sustava i na kraju imamo li mjerljive pokazatelje kvalitete pruženih zdravstvenih usluga. Maja Vehovec, znanstvena savjetnica EIZ-a, naglasila je da je teško pratiti tržište lijekova u Hrvatskoj jer cijenu ne formira potražnja i tržište, već država, a nema ni baze podataka cijena zbog čega je ekonomistima jako teško istraživati. “Baze podataka su različite, imamo domaće baze kao što su one HZZO-a ili Agencije za lijekove, posebice kada ih se stavi u odnos prema međunarodnim izvorima kao što su Business monitor, IMS i Intelligence Unit”, kazala je M. Vehovec.

Visoka izdvajanja
Inače, Hrvatska smatra zdravstvo važnim segmentom društvenog interesa što dokazuje i razina udjela za zdravstvo u državnom proračunu (18 posto) kao i udio javnog financiranja zdravstvene potrošnje (85 posto). Hrvatska sa 7,8 posto izdvajanja BDP-a za zdravstvo i lijekove spada u grupu onih zemalja koje izdvajaju visok udio BDP-a, međutim s obzirom na relativno mali BDP po glavi stanovnika i zdravstvena potrošnja, tj. potrošnja na lijekove po glavi stanovnika, u apsolutnim je iznosima mala.

Privatna osiguranja
Analitičari se slažu da nije izvjesno u srednjoročnom roku očekivati rast bruto društvenog proizvoda po stopama kojima će rasti troškovi zdravstva. Stoga je u svrhu održivosti zdravstvenog proračuna potrebno pronaći modele koji će omogućiti kvalitetno zdravstvo i dostupnost novih inovativnih lijekova. Tako je istaknuto da ne treba zatvarati oči pred javno-privatnim partnerstvima u zdravstvenoj infrastrukturi i novim dijagnostičkim tehnologijama, kao ni pred privatnim osiguranjima u kojima je znatan potencijal dodatnog novca potrebnog za održiv zdravstveni sustav.

Problemi farmaceuta

Što kaže industrija
Potrošnja lijekova u 2011. povećana je za 3,8 posto u odnosu na 2010. i iznosila je 4,6 milijardi kuna
Izdaci za lijekove jedina su stavka u zdravstvenoj potrošnji koja u 2009. nije rasla, dok se rast potrošnje u 2010. i 2011. godini može pripisati isključivo kategoriji posebno skupnih bolničkih lijekova, tvrde predstavnici farmaceutske industrije
Dugogodišnji problem naplate potraživanja (ljekarne plaćaju u rokovima više od 200 dana, a bolnice više od 350 dana)
Ljekarnički kanal je u 2010. godini pao za 2,1 posto, a u 2011. ostao na gotovo istoj razini (+0,7%) u odnosu na godinu prije. Rast potrošnje je zabilježen u bolničkom segmentu, i to u 2010. za 13,9 posto, a u 2011. za 14,1 posto

Država

Do 1. svibnja donijeti prijedlog pravilnika o lijekovima
Ministarstvo zdravlja osnovalo je i svoje Povjerenstvo za lijekove koje je do sada održalo osam sastanaka. Pomoćnik ministra Luka Vončina kazao je kako su na sastancima u jednom dijelu koji se odnosio na izmjene pravilnika o lijekovima sudjelovali i predstavnici CARPC-a i HUP-a. “Ministar bi do 1. svibnja ove godine trebao donijeti prijedlog pravilnika nakon čega će se do sredine svibnja održati javne konzultacije. Nakon toga pravilnici će biti proslijeđeni na odobrenje Europskoj komisiji”, opisao je Luka Vončina postupak. Vera Vlahović-Palčevski, predsjednica Povjerenstva za lijekove, naglasila je kako je formiranje cijena lijekova složeno, a promatraju se zemlje s kojima se možemo usporediti iz nekog od sljedećih razloga: jer imamo isto državno uređenje, jer imamo istu razinu bruto društvenog proizvoda i jer smo susjedi.

Ekonomisti

Što kažu ekonomski analitičari
Hrvatska za lijekove izdvaja relativno više nego što bi po razini ukupnih izdataka za zdravstvenu zaštitu trebala izdvajati
S obzirom na razinu BDP-a, Hrvatska ima daleko višu razinu potrošnje lijekova
Neracionalnost potrošnje lijekova proizlazi od pacijenata (pacijent uzima lijek bez ispravne medicinske indikacije; iako mu je propisan pravilan lijek, pacijent ga ne uzima) i liječnika (propisuje lijekove kada su mogući drugi oblici liječenja; zbog neodgovarajuće dijagnoze pacijentu se propisuje neodgovarajući lijek; nerijetko se propisuju izvorni lijekovi umjesto jeftinijih generičkih lijekova), ali i zbog vanjskih pritisaka
Brzo usvajanje novih tehnologija i pravovremena dostupnost novih inovativnih lijekova izravno utječu na postizanje boljih zdravstvenih ishoda, bolju kvalitetu života i produljenje životnog vijeka ljudi.

Teško je pratiti tržište lijekova jer cijenu formira država, a nema ni baze podataka cijena
M. Vehovec, Ekonomski institut

Potrošnja je previsoka, no usporedimo li se sa zemljama EU, ona je u Hrvatskoj manja za 20 do 26 posto
S. Pogorilić, CARPC

U 2010. je gotovo svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku dnevno trošio jednu dozu lijeka
T. Broz, Ekonomski inst.