Zbog gospodarske krize koja je omela zapošljavanje u projektima za koje je država već odobrila poticaje za ulaganja, Vlada je u hitnu proceduru jučer uputila prijedlog izmjena Zakona o poticanju ulaganja. Tim će se promjenama omogućiti onim tvrtkama koje su od 2007. godine provele ulaganja ali nisu zaposlile određeni broj zaposlenika sukladno pravilima iz Zakona (zbog čega ne mogu koristiti poticaje koji su im odobreni), da dobiju još dvije kalendarske godine za realizaciju obveze novog zapošljavanja. Prema dostupnim informacijama, u takvoj se situaciji nalazi 17 tvrtki koje su u tri godine dobile poticaje za ulaganja.

Ukupno 169 prijava
Osim toga, olakšice i potpore ubuduće će moći dobiti i poduzetnici koji ulažu najmanje 100 tisuća eura, dok je dosad propisana granica bila na 300 tisuća eura, te će morati otvoriti i upola manji broj novih radnih mjesta: umjesto 10 minimalno pet. No, ta se promjena odnosi samo na projekte ulaganja u tehnološke razvojno-investicijske aktivnosti, a ne i na proizvodno-prerađivačke djelatnosti. Od 2007. godine od kada se provodi Zakon zaprimljeno je ukupno 169 prijava za korištenje poticaja, a status nositelja poticajnih mjera dobila su 73 poduzeća, čija je ukupna razina planiranih ulaganja bila 3,2 milijarde kuna, uz otvaranje 3737 novih radnih mjesta.

Trećina strani ulagači
Od toga je 29 posto projekata inicirano od inozemnih investitora, a vrijednost potaknutih FDI projekata se procjenjuje na 1,4 milijarde kuna i njima se treba otvoriti oko 2000 radnih mjesta. Od ukupnog se broja najveći dio poticanih projekata odnosi na metaloprerađivačku industriju (13,4 posto), te proizvodnju i servis motornih vozila (11,4 posto), tekstilnu (10,9 posto) i drvno-prerađivačku industriju (8,4 posto).

Doskočili lokalnim vlastima
Poticanju i ubrzanju realizacije ulaganja u Hrvatskoj bi trebala pridonijeti i druga odluka s jučerašnje Vladine sjednice – dopuna Uredbe o određivanju zahvata u prostoru i građevina, kojom Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijske, te građevinske dozvole. Kako je pojasnio ministar graditeljstva Branko Bačić, pokazalo se da su vrlo česti slučajevi da lokalne institucije svojom neaktivnošću blokiraju ulaganja, odnosno da se proizvodni objekti za koje je Ministarstvo izdalo potrebne dozvole, a investitori uložili kapital, ne mogu početi upotrebljavati zbog toga što nisu izgrađene pristupne ceste ili ostala komunalna infrastruktura. Takvim slučajevima ubuduće će se “doskočiti” davanjem ovlasti Ministarstvu graditeljstva da umjesto nadležnih tijela lokalnih uprava izdaje i dozvolu i za pristupne ceste, te za komunalnu i drugu infrastrukturu. “Time će se omogućiti da se nekoliko važnih investicijskih projekata ubrzo realizira”, zaključio je Bačić, a promjenu je pozdravio i potpredsjednik Vlade zadužen za investicije Domagoj Milošević.

Posao za Finu

Iz proračuna za registar službenika 35 miijuna kuna
Za registar zaposlenih u javnom sektoru, za čiju izradu će Vlada angažirati Financijsku agenciju, trošak proračunu RH neće biti deset milijuna kuna, kako je najavljeno u veljači, kada je u Banskim dvorima usvojen Zakon o registru. Vlada je na jučerašnjoj sjednici odobrila i novu odluku kojom se Ministarstvu uprave daje ovlast sklapanja ugovora s Finom za poslove obrade podataka, koja će godišnje proračun stajati po 11,6 milijuna kuna, odnosno u iduće dvije godine ukupno 23,22 milijuna kuna, a ukupan trošak tog registra, po riječima ministra uprave Davorina Mlakara, iznosit će čak 35,39 milijuna kuna do konca 2013. godine.

Smijenjen i skućen kod Čobankovića

Na Duvnjaka se žalili ulagači
Tek dva tjedna od početka rada Agencije za upravljanje državnom imovinom Vlada je jučer smijenila ravnatelja Vedrana Duvnjaka Vlada, te imenovala za nasljednicu bivšu predsjednicu HFP-a Ivu Galić. Pokazala se, kažu, odličnom nakon Duvnjakova odlaska iz HFP-a. Na njegov su rad, navodno, Vladi stigle brojne pritužbe ulagača, a nezadovoljni su i neki ministri. Iako autor koncepta, ispostavilo se da AUDIO nije ustrojio i pripremio za početak rada. Duvnjak će prijeći u Ministarstvo poljoprivrede kao državni tajnik.