Poslodavci vole radnike iz zatvora: lani zadržali njih 17

Aktivnostima zatvorenika u 2014. ubrali 35,6 milijuna kuna prihoda Aktivnostima zatvorenika u 2014. ubrali 35,6 milijuna kuna prihoda

Raste broj zatvorenika koji su angažirani izvan zatvora, kod poslodavaca. Prošle ih je godine bilo 105.

U hrvatskim zatvorima smanjuje se broj zatvorenika, no, kako se pohvalio ministar pravosuđa Orsat Miljenić podnoseći izviješće o stanju u kaznionicama i zatvorima 2014. na sjednici Vlade u četvrtak, raste njihova radna aktivnost tijekom izdržavanja kazni.

 

34posto

zatvorenika radilo je i zarađivalo 2014.

Čak je 34 posto zatvorenika lani radilo i ostvarivalo zaradu. Gledano na puni mjesečni fond sati, zaposleno ih je bilo ukupno 1384, a najviše ih je, dvije trećine, obavljalo režijske poslove u zatvorima, od pranja rublja, vozila do ličenja i rada u kuhinji. U zatvorskim radionicama u kojima se bave poljoprivredom, obradom metala i drva, eksloaptacijom kamena i sl. radio je 361 zatvorenik. Najmanje ih je bilo angažirano izvan zatvora, kod poslodavaca, ukupno 105, no jedino je u usporedbi s prijašnjim godinama broj angažiranih u toj kategoriji bilježio značajniji rast.

Primjerice, 2013. poslodavci su zapošljavali izvan zatvora 93 zatvorenika, a godinu ranije njih 68.  ni koji posežu za radnicima iz zatvora uglavnom su gradske tvrtke, ali sve češće i privatni poslodavci koji traže radnu snagu na sezonskim poslovima, od utovara i istovara, preseljenja do pomoćni građevinskih radova ili za branje maslina i drugih kultura u poljoprivredi. Zanimljiv je i podatak da su poslodavci lani zadržali nakon izdržavanja kazni ukupno 17 zaposlenika zatvorenika, i to najviše na području Zagreba, njih sedam, te tri u Turopolju.

 

9milijuna

kuna isplaćeno je zatvorenicima za plaće

Zatvorski sustav aktivnostima svojih zatvorenika ubrao je 35,6 milijuna kuna u prošloj godini, što čini 6,66 posto svih njegovih prihoda. Ipak, pored većeg zanimanja poslodavaca za radnicima iz zatvora, glavnina prihoda zatvorima dolazi iz vlastitih radionica. Lani su primjerice zatvorenici uzgojili i proizveli voća, povrća te jaja, svježeg mesa i mlijeka u vrijednosti od 6,7 milijuna kuna.

Na taj način zatvori osiguravaju velike uštede u nabavi hrane, pa u Lepoglavi, primjerice, u potpunosti sami zadovoljavaju svoje potrebe za svinjskim mesom. Rad izvan zatvora, pak, lani je donio prihod od tek 240 tisuća kuna. Zatvorenicima je za plaće od ukupnog prihoda od rada isplaćeno devet milijuna kuna, a prosječna naknada iznosila je 535 kuna za rad u redovnom radnom vremenu. 

Komentari (2)
  • Živac
    Živac 15:50 24.7.2015.

    Jedan od njih je vjerovatno Polančec koji je ‘praksu’ odrađivao u ženinoj firmi.
    Koliko je još takvih slučajeva u ovih 17?
    Ovo je članak za dezinformiranje dok ne navedu neke konkretnije stvari, recimo koliko se od tih zatvorenika zaposlilo kod poslodavca kod kojeg je radio prije odlaska u zatvor ili u firmi u vlasništvu člana obitelji.

  • miami
    miami 8:36 24.7.2015.

    Marija, socijalna skrb ti je vrlo , vrlo zahvalna za osvrtom za ovu temu, budući da je doista , nakon izdržavanja kazne, najveći problem ponovna resocijalizacija , zapošljavanje.
    Ipak, možda ne bi bilo loše napisati iz koje kategorije kaznenih djela,
    su se nakon izdržavanja kazne, najlakše zaposlile takve osobe….te,
    da li je država našla / osim stručne i psihološke pomoći i praćenja
    nakon kazne / u financijskom smislu- poticanje za zapošljavanje u vidu
    smanjenih poreza ili subvencija bilo kakve vrste poslodavcu koji zaposli takvu osobu…….nešto slično kao i kod invalidnih osoba..

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve