Prema službenoj statistici, cijene novih stanova u Hrvatskoj u godinu dana pale su desetak posto, dok su se cijene starih stanova stabilizirale. Procjenjuje se da bi ove godine u Hrvatskoj moglo biti prodano oko 28.000 stambenih nekretnina, što je pet puta manje nego što ih se prodaje po malim oglasnicima. U prvom dijelu godine, navodi DZS, prodano je 1348 novih stanova, a cijena im se spustila na razine iz 2006.

– Hrvatska ima najdulje razdoblje recesije u Europi, a oporavak tržišta nekretnina usporio je i značajan odlazak mladih ljudi. Ako se njihov odlazak ne zaustavi, prodaja stanova bit će još slabija – komentira istraživač Ekonomskog instituta Goran Buturac.

Porezna reforma koju najavljuje ministar financija Zdravko Marić jednim se dijelom odnosi i na prodaju nekretnina. Da bismo olakšali promet na tržištu nekretnina, stopu poreza na promet nekretnina smanjit ćemo na 4 posto, obećao je HDZ u svom izbornom programu, piše Večernji list.

– Navedeni je porez ostatak bivšeg ekonomskog sustava. Bilo bi mi puno draže da ga spuste na 1% jer je to prikladna stopa za sve mlade obitelji koje kupuju stan ili kupuju malo veći stan – komentira Josip Tica s Ekonomskog fakulteta Zagreb.

Za stan procijenjen na 600.000 kuna porez na promet nekretnina pojeftinio bi šest tisuća kuna, s 30 na 24 tisuće kuna. Još neko vrijeme treba pričekati da se vidi hoće li to smanjenje krenuti od početka iduće godine, a Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, kaže da je stanje na tržištu toliko osjetljivo da mu može naštetiti svaka priča o porezima. Otprije je poznato da se, počev od 2018. godine, priprema neki oblik jednostavnog poreza na nekretnine, koji bi bio podebljana komunalna naknada, a tek od 2020. oporezivanje nekretnina prema njihovoj vrijednosti.

Hrvatska je jedna od rijetkih država članica EU koja nije uvela opći porez na nekretnine, no to ne znači da se kod nas ne plaćaju imovinski porezi, i to kroz komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor, pa i porez na promet nekretninama koji iznosi 5 posto kupoprodajne vrijednosti. Rekorderi su Belgija i Velika Britanija, gdje se promjena vlasništva nad nekretninom oporezuje s 12 posto, a u osam država članica EU kupoprodajne se transakcije oporezuju s 5 do 9 posto. Jedino Estonija, Slovačka, Bugarska i Litva nemaju poreza na promet nekretnina, dok zemlje kao što su Italija ili Austrija takve transakcije oporezuju s 2 do 3 posto. Kao i kod nas, u većini zemalja predviđeni su izuzeci ili potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na prvu nekretninu.