Pad dohotka u poljoprivredi u 2014. u EU 1,7 posto, u RH 6 posto

Autor: Poslovni.hr/Hina , 15. prosinac 2014. u 13:06
. Photo: Marijan Susenj/Pixsell

Pad realnog dohotka po radniku rezultat je smanjenja realnog dohotka za 4,0 posto, koje je dijelom amortiziralo smanjenje uloženog rada u poljoprivredi, za 2,3 posto, navode u Eurostatu.

Realni dohodak po zaposlenom u poljoprivredi u 28 zemalja Europske unije smanjen je u ovoj godini u prosjeku 1,7 posto, dok je u Hrvatskoj taj pad izrazitiji i iznosi šest posto, pokazuju u ponedjeljak objavljene prve procjene europskog statističkog ureda Eurostata.

Pad realnog dohotka po radniku rezultat je smanjenja realnog dohotka za 4,0 posto, koje je dijelom amortiziralo smanjenje uloženog rada u poljoprivredi, za 2,3 posto, navode u Eurostatu.

Smanjeni realni dohodak najvećim je pak dijelom posljedica pada vrijednosti proizvodnje u ratarstvu i stočarstvu, za 6,0 odnosno 0,9 posto, u kombinaciji sa smanjenjem troškova inputa u realnom izrazu za 3,6 posto, tumače u europskom statističkom uredu.

Među zemljama članicama najveći je skok realnog dohotka po radniku u poljoprivredi u ovoj godini zabilježila Slovenija, za 13,3 posto, te Mađarska, za 9,1 posto, i Češka, za 7,2 posto. Najveći je pad zabilježila Finska, za 22,8 posto. Slijede Litva sa smanjenjem dohotka po radniku u poljoprivredi za 19,4 posto, te Belgija, gdje se smanjio za 15,2 posto.

U Hrvatskoj je realni dohodak po radniku u poljoprivredi u 2014. smanjen šest posto u odnosu na prošlu godinu, izračunali su u Eurostatu.

U razdoblju od 2005. i 2014. godine realni dohodak u poljoprivredi po radniku povećan je u EU28 za 34,4 posto a broj zaposlenih smanjen je za 24,6 posto. Pritom su u navedenom razdoblju pad dohotka zabilježili samo Luksemburg, Malta, Irska, Finska, Hrvatska i Belgija.

Pad vrijednosti ratarske proizvodnje u 2014. na razini EU-a u statističkom uredu uglavnom tumače padom cijena za 9,5 posto, koji je dijelom neutraliziran povećanjem obujma proizvodnje, za 3,8 posto. Najviše su pale cijene krumpira, za 24,5 posto, te uljarica, za 14,7 posto, i žitarica, za 13,9 posto.

Najviše je pak povećana proizvodnja maslinovog ulja, za 46,4 posto, te uljarica, za 8,2 posto, šećerne repe, za 6,9 posto, i žitarica i krumpira, za 5,9 odnosno 5,5 posto.

Niže cijene bile su također uzrok smanjene vrijednosti stočarske proizvodnje, pri čemu su najviše pale cijene svinjetine, za 6,1 posto, govedine, za 5,2 posto, jaja, za 5,0 posto, i peradi, za 4,3 posto). S druge je strane povećan obujam proizvodnje mlijeka, za 3,6 posto, i peradi, za 3,0 posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close