Osijek Koteks ušao u Pripuzov projekt 1300 luksuznih stanova

Petar Pripuz je negirao investiciju iako je imao svoje ljude u NO-u tvrtke Miler centar. Sada su ih zamijenili čelnici Osijek Koteksa, te oni povezani s Konstruktorom iz Zlatara

U ekskluzivni, ali kontroverzni projekt luksuznog stambeno-poslovnog naselja na Müllerovu bregu na zagrebačkom Črnomercu uključio se i Osijek Koteks i njegov direktor i suvlasnik Drago Tadić. Radi se o trenutno najvećem planiranom privatnom projektu takve vrste u Zagrebu.Tek što je završen natječaj koji je predvidio izgradnju 1335 stanova u luksuznom naselju i deveterokatnicama, te još osam poslovnih nebodera od po devet etaža, u tvrtki investitoru je promijenjena vlasnička struktura.

'Pretumbavanje' vlasništva
Kako je Poslovni dnevnik prvi otkrio prije više od godinu dana, cijeli Nadzorni odbor tvrtke investitora Miler centar se sastojao od zaposlenih u Ciosu Petra Pripuza ili kćerima te tvrtke. Predsjednik je bio Ante Pamuković, prokurist Ciosa. “Istina je da se promijenila vlasnička struktura, a kako više nisam u projektu ne mogu ništa komentirati, pa ni to tko su bili prvi vlasnici”, rekao je Pamuković. Sada je predsjednik NO-a umjesto njega postao Drago Tadić, direktor i suvlasnik Osijek Koteksa koji također nije htio ništa komentirati. “Radi se o poslovnoj tajni”, rekao nam je Tadić.Uz njega je u NO-u još i član Uprave Osijek Koteksa Zoran Škorić, te Mario Špekuljuk. Potonji je direktor Konstruktora iz Siska, a na tom mjestu je zamijenio Damira Ljumu, sadašnjeg člana NO-a Konstruktora iz Zlatara u vlasništvu Zdravka Valeca. “Mi ne sudjeljujemo u tom projektu, a ne znam ima li vlasnik neki aranžman”, rekao je direktor Konstruktora Zlatar Zoran Zeba. Valeca zbog spriječenosti nismo uspjeli dobiti.Petar Pripuz je od prvog razgovora opovrgavao da je umješan u projekt iako je tvrtka Miler Centar registrirana na istoj adresi kao i Cios, a vodili su je čelni ljudi njegovih tvrtki. Iako je očito da je osječka tvrtke preuzela udio u projektu Petra Pripuza na ogromnih 28 hektara atraktivnog zagrebačkog područja, direktorica tvrtke je i dalje ostala Kristina Krpina. Ona je direktorica u nekoliko tvrtki kojima je osnivač Tihana Čubrilo, koja je pak, prema podacima Poslovne Hrvatske, partnerica u nekoliko tvrtki koje je osnivao ili vodio Petar Pripuz. Ne treba zaboraviti da je do lani Pripuz bio i predsjednik NO-a Osijek Koteksa. U ovoj priči je zanimljivo je i to što Kristina Krpina vodi i nekoliko tvrtki s Perom Lozicom, odvjetnikom koji je obavljao poslove od povjerenjaj za Zagrebački holding dok ga je vodio Slobodan Ljubičić.

Sporne prenamjene
Takva vlasnička struktura u kojoj nitko ne želi reći tko je investitor velebnog projekta, samo je nastavak kontroverzi i netransparentnosti koji se vežu na zemljište zadnjih sedam godina. Još 2003. godine je HNS želio u GUP-u područje prenamijeniti iz rekreacijske namjene u građevnu, ali je to spriječio Milan Bandić. Tijekom 2006. godine, Bandić i njegova uprava su se predomislili i dopustili izgradnju obrazlažući to interesom investitora koji ima zemljište. Lani su predložili program koji je predviđao čak 2350 stanova. Idejno rješenje koje su napravili Urbanistički institut Hrvatske i Radionica arhitekture predviđa 1335 stanova, ali njihov broj će se vjerojatno povećati u urbanitičkom planu uređenja koji bi iste tvrtke trebale početi raditi na jesen. Oni su zamislili sjeverni dio kao zonu elitnog stanovanja, južni kao novi poslovni centar uz Konzum i autobusni terminal, dok bi sve bilo spojeno sa stambenim deveterokatnicama, vrtićem, školom i zelenilom. “U izradi urbanističkog plana ima prostora za poboljšanje”, kaže Ninoslav Dusper iz Urbanističkog inistituta.No, da se plan izgradnje realizira treba dobiti potporu zastupnika u Skupštini. Sadašnji sastav veoma negativno gleda na prenamjene zelenih u građevne zone, a Müllerov breg je označen kao sinonim takvih rabota. “Nismo još imali prilku razgovarati o ovom rješenju i planu, ali prethodne prenamjene na Müllerovu bregu zastupnici ne gledaju pozitivno. Bit ćemo posebno oprezni”, rekla je Dinka Pavelić, predsjednica Odbora za prostorno uređenje.

Računica

Preko sporta do 190.000 kvadrata
Zemljište se vjerojatno kupovalo kao rekreacijska namjena, sada se na njemu može izgraditi ukupno 190.000 bruto kvadrata stanova i poslovnih prostora. Da sada kvadrat zemljišta stoji tek nezamislivo malih 100 eura, za zemljište bi trebalo izdvojiti 28 milijuna eura. Investicija u gradnju mjeri se stotinama milijuna kuna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!