Oppenheim: Neusklađenost zakona gura tvrtke u stečaj

Uplata za Arenu napunila je Ingrin račun, ali je novac odmah skinula Fina i čuva ga 60 dana/I. Kralj/PIXSELL Uplata za Arenu napunila je Ingrin račun, ali je novac odmah skinula Fina i čuva ga 60 dana/I. Kralj/PIXSELL

Neusklađenost dovodi do velike pravne nesigurnosti, poručuje nakon deblokade Oppenheim.

Ingrin žiroračun, nakon 126 dana u 'crvenom', deblokiran je 26. siječnja isplatom duga s naslova depozita u iznosu od oko 25 mil. kn od zakupca Zagrebačke arene.

Ipak, zbog jednog ovršnog rješenja, iako se žalba Ingre duže već vodi kao neriješena, nekoliko milijuna kuna trenutno je na posebnom računu na kojem Fina čuva ustegnuti novac tijekom 60 dana, kao osigurač zbog mogućnosti ukidanja rješenja o ovrsi ili obustavi. O deblokadi je Ingra izvijestila preko Zagrebačke burze pa, iako pojedinosti tko je i zašto blokira ne iznose, tvrde da su time otklonjeni bilo kakvi stečajni razlozi koje zakon predviđa za otvaranje stečajnog postupka.

Deblokada će imati reperkusije prema Ingri na zaključak kojeg je donio Trgovački sud u Zagrebu: Tvrde da se više neće provoditi nikakve radnje vezane uz prijedlog za otvaranje stečaja Ingre. Sudu je, doznajemo, već dostavljena Finina potvrda sa stanjem računa. Uz konstataciju kako stoga "bespredmetan postaje zaključak Trgovačkog suda u Zagrebu", predsjednik Uprave Igor Oppenheim dodaje i kako se očekuje obustava postupka.

 

126 dana

Ingrin je račun bio 'u crvenome'

Sudski zaključak, zanimljivo, donesen je 26. siječnja, na dan deblokade što valja pripisati slučajnosti u kontekstu da se zbog održavanja Europskog rukometnog prvenstva s Ingrine strane razbuktalo pitanje duga za Arenu, pa je cijela nacija znala da je Ingra u pravu te da slijedi višemilijunska uplata.  Kako bilo, po Stečajnom zakonu, predlagatelju Ingrina stečaja tvrtki Beneficium iz Dubrovnika, naloženo je da u roku 8 dana uplati na depozitni račun suda predujam od ukupno 20.000 kuna; za namirenje troškova stečaja 1000 kuna u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka, te dodatni iznos predujma od 19.000.

Povodom cijelog slučaja, Oppenheim upozorava na rastuću pravnu nesigurnost koja je, kaže, posljedica neusklađenosti ovršnih i stečajnih rješenja. Stečajni zakon daje pravo vjerovniku da nakon 60 dana blokade traži pokretanje stečaja ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga, dok s druge strane nije regulirano da se predmet po žalbi dužnika mora jednako žurno pravomoćno riješiti. "Neusklađenost dovodi do velike pravne nesigurnosti te je za gospodarstvo popuno neprihvatljivo da se tvrtke zapravo guraju u stečaj", smatra Oppenheim. 

Komentari (1)
  • TORNOS
    TORNOS 7:37 31.1.2018.

    Pravna nesigurnost čini osnovu korupcije u sudstvu. Onog momenta kada se pravna nesigurnost razumije i poveže sa korupcijom, tada možemo razumjeti tarifu koja egzistira za podmićivanje sudaca.
    U predmetu u kojoj je visina odštete cca 2.000.000 kuna, sudac koji presuđuje u korist naručitelja košta 50.000 Eura.
    I dok je tomu tako , tako će nam biti. Ne odlaze samo djelatnici iz Hrvatske, odlaze i poduzetnici!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve