Hrvatska, kao članica Europske unije, ima odgovornost za sebe i svoje građane, ali i za Europsku uniju u cjelini i stoga je važno da u tijelima EU-a ima sposobne predstavnike, rekao je u petak predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, pozivajući građane da se u što većem broju odazovu na izbore za Europski parlament u svibnju.

"Hrvatska, kao članica Europske unije, ima odgovornost za sebe i svoje građane, ali i za Europsku uniju u cjelini i stoga je važno da u tijelima EU-a ima sposobne predstavnike", kazao je Leko na okruglom stolu o temi "Zastupanje interesa hrvatskih građana u postupku donošenja odluka na europskoj razini" održanom u Hrvatskom saboru.

Okrugli stol okupio je stotinjak maturanata, studenata i predstavnika civilnog društva koji su s predstavnicima Sabora, Europske komisije i hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu raspravljali o položaju Hrvatske u Europskoj uniji i izborima za Europski parlament.

"Europska unija temelji se na ideji mira, sigurnosti, suradnje i uvažavanja država, naroda i građana cijele Europe. U praksi to znači da se u Europskom parlamentu i drugim tijelima usklađuju interesi građana, naroda i država", kazao je Leko, pozivajući građane da se u što većem broju odazovu na izbore za Europski parlament 25. svibnja.

U predstojećem sazivu Europskog parlamenta (2014.-2019.) Hrvatska će imati 11 zastupnika, jednog manje nego do sada jer se broj zastupnika u EP-u smanjuje sa 766 na 751.

Kao konkretan primjer kako EU utječe na život hrvatskih građana, Leko je naveo proračun odnosno problem njegova prekomjernog deficita.

"Ulaskom u EU prihvatili smo pravila zajednice. Moramo biti odgovorni u trošenju novca i za budućnost društva. Ona se ne može graditi na tuđem novcu, kreditima. Ovisnost o tuđem novcu mora se smanjiti u okvire koji vrijede za sve članice EU-a", kazao je.

Hrvatska je potkraj siječnja ušla u postupak prekomjernog deficita. Vijeće EU-a prihvatilo je preporuke Europske komisije za smanjenje deficita ispod tri posto do kraja 2016. godine.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. Taj postupak pokrenut je protiv svih država članica osim Estonije i Švedske. Trenutačno je u tom postupku 16 zemalja članica, a Hrvatska je 17. po redu.

Govoreći o ulozi Hrvatskoga sabora u kreiranju europske politike, Leko je podsjetio da Lisabonski ugovor, uz veće ovlasti Europskog parlamenta, predviđa i veću ulogu nacionalnih parlamenata u tom procesu kao stalnog "živog mosta" između europskih institucija, politika i građana.

Predsjednik saborskog odbora za ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin objasnio je da nacionalni parlamenti imaju važnu ovlast nadzora nad procesom donošenja odluka u EU, osiguravajući da se poštuje načelo supsidijarnosti odnosno da se EU ne proširi na sve pore života nego da djeluje samo ako se isti cilj ne može na učinkovitiji način ostvariti donošenjem akata na nacionalnoj ili lokalnoj razini.

Hrvatski sabor kroz rad svojih odbora razmatra i donosi zaključke o važnim zakonskim prijedlozima EU-a koji potom služe kao temelj za djelovanje Vlade i hrvatskih predstavnika u EU, kazao je.

Svaki zastupnik može inicirati raspravu nekog zakonskog prijedloga u nacionalnom parlamentu, istaknuo je, kao i činjenicu da u saborskim odborima sjede i vanjski članovi, predstavnici znanstvene zajednice i civilnog društva, sudjelujući tako u tom procesu svojim savjetima.

Predsjednik Odbora za europske poslove Daniel Mondekar istaknuo je da se sve odluke mogu naći na internetskim stranicama Hrvatskog sabora te najavio da će se sjednice njegova odbora uskoro moći pratiti putem interneta.

Voditelj predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević istaknuo je da je građanima Lisabonskim ugovorom od 1. travnja 2012. omogućeno da izravno sudjeluju u kreiranju europskih politika pokretanjem europske građanske incijative. Ako prikupe najmanje milijun potpisa iz najmanje sedam država članica (u Hrvatskoj 9000), od Komisije mogu zatražiti da predloži novi zakon.

Europska komisija nedavno je prihvatila prvu europsku građansku inicijativu "Pravo na vodu", koju je potpisalo 1,8 milijuna građana, i pokrenut će javnu raspravu o poboljšanju kvalitete vodoopskrbe. Istaknula je pritom da je upravljanje vodoopskrbom i sanitarnim sustavima u isključivoj nadležnosti država članica.

Baričević je napomenuo da Europska unija ima i dva savjetodavna tijela – Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija – putem kojih razne gospodarske i socijalne interesne skupine te regije mogu utjecati na kreiranje politika, a kao konkretan primjer utjecaja EU-a na svakodnevni život izdvojio je uvođenje jednakih punjača za mobitele od 2017.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula upozorio je na jačanje euroskepticizma u EU zbog dugotrajne gospodarske krize i velike nezaposlenosti i pozvao građane da na europskim izborima glasuju za ljude koji EU neće dovesti u blokadu. Europski parlament mogao bi u suprotnom nalikovati na "kuću od stakla punu ljudi s kamenjem u rukama", kazao je.

Eurozastupnik Nikola Vuljanić pozvao je građane da na europske politike pokušaju utjecati izlaskom na izbore za Europski parlament, a ne na ulici. "Europska unija kreće se u smjeru zajednice država, bogatih korporacija i banaka a ne u smjeru zajednice građana. Taj smjer se može promijeniti izborima, a ne na cesti, sukobima", istaknuo je.

HNS-ov kandidat za Europski parlament Jozo Radoš istaknuo je da je Europska unija projekt znanja, strpljivosti i razumijevanja i da bi to trebao biti i naš put.

Eurozastupnica Dubravka Šuica kazala je da hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu nisu hrvatsko izaslanstvo nego djeluju unutar političkih skupina čije linije u pravilu slijede. Mogu glasovati i drukčije od svoje skupine i za to ih se ne kažnjava, ali moraju objasniti svoje razloge, objasnila je.

Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić pozvao je predstavnike Sabora i Vlade da zainteresiranoj javnosti omoguće da se aktivnije uključi u proces kreiranja politika.