Oko 1000 objekata bi ušlo u sustav, ali traže rasterećenja

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Pravilnik najavljen za prvi kvartala 2019. godine, očekuju se poticajniji uvjeti poslovanja.

U ovom trenutku na tržištu je između 500 i 1000 turističkih subjekata koji su spremni s relativno malo ulaganja ući u sustav malih obiteljskih hotela, ako se izuzmu greenfield ulaganja, što bi unaprijedilo kvalitetu turističke ponude i destinacija, produljilo sezonu i povećalo prihod. No rijetki će se na to odlučiti ako se u kratkom roku ne poboljšaju uvjeti poslovanja malih hotela, odnosno ne smanje troškovi i ne poveća profitabilnost, upozorio je Šime Klarić, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela (OMH) koja je u ponedjeljak u Zagrebu održala svoj prvi kongres.

“Mali hoteli posluju u procjepu između velikih hotela i obiteljskog smještaja, zakonodavni okvir tretira nas kao velike hotele što izaziva jako visoke troškove poslovanja, a s druge strane imamo subjekte koji plaćaju paušalne poreze, imaju višestruko manje troškove od nas, i često predstavljaju nelojalnu konkurenciju malim hotelima. Povrat investicije za male i obiteljSke hotele u prosjeku je 25 godina, što nije dobra motivacija za ulagače. Nadamo se da će se to uskoro izmijeniti”, pojasnio je Šime Klarić. Unatoč svemu, mali obiteljski hoteli u ovoj su godini imali značajno veće fizičke pokazatelje i prihode nego u zadnje dvije godine, ustvrdio je.

Temeljem novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji prvi put prepoznaje male hotele (do 25 soba te od 25 do 50 soba), u prvom kvartalu sljedeće godine očekuje se donošenje novog pravilnika koji će na temelju te razlike propisati nove uvjete za male hotele, koji primjerice više neće morati imati noćnu smjenu za recepciju ili pak manji broj dizala.

Aktualna slika branše

Iako je na tržištu ukupno oko 400 malih hotela, prema podacima eVisitora u sastavu udruge OMH trenutno je 128 stalnih i 50 pridruženih članica koje raspolažu s ukupno 7200 kreveta.

Najviše malih obiteljskih hotela smješteno je u Splitsko dalmatinskoj županiji (33%), na Kvarneru ih je 16 posto, u Istri 13 posto, a u Šibensko kninskoj županiji 11 posto. Lani su mali obiteljski hoteli u okviru OMH ostvarili ukupno 365 tisuća dolazaka i 880 tisuća noćenja, što je nešto manje od dva posto ukupnih dolazaka turista u Hrvatsku. Analiza koju je jučer iznio direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić, pokazala je da mali obiteljski hoteli imaju manju sezonalnost od hrvatskog prosjeka, i po tome su najbliži hotelima. Tako u siječnju, koji se smatra najnižom sezonom, čak 45 posto članica OMH pruža usluge smještaja, a 80 posto ih je aktivno od travnja do listopada. Pokazalo se, također, da u ukupnom broju noćenja najveći udjel ima domaće tržište, a nakon tradicionalnih tržišta Njemačke, Austrije i Ujedinjenog kraljevstva, značajan udjel imaju SAD i Koreja. Staničić je najavio i jaču promotivnu kampanju OMH segmenta u 2019. godini, kroz sve kanale promocije.

 

10 posto

udio je malih hotela u ukupnim hotelskim kapacitetima u Hrvatskoj

Ministar turizma Gari Cappelli istaknu je da obiteljski i mali hoteli imaju iznimno veliku turističku ulogu jer promoviraju autohtono i autentično, pokreću promjene i unaprjeđuju cjelokupnu hotelsku industriju. “Vjerujem da investicija u male hotele čini jedan od temelja održivog razvoja hrvatskog turizma. Turisti sve više traže odmor prilagođen njihovim konkretnim željama i potrebama. Upravo zbog toga mali i obiteljski hoteli sve više dobivaju na značaju jer nude specifičan turistički proizvod te su vrlo važni za privlačenje dodatnog segmenta turista u našu zemlju, i to tijekom cijele godine. Kako je većina malih i obiteljskih hotela visoke kategorije, jačanje ovog segmenta ponude izuzetno je važno za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma”, izjavio je Cappelli. Iako je u strategiji turizma Hrvatske 2014-2020. predviđen značajan rast, mali obiteljski hoteli u ukupnim hotelskim kapacitetima čine tek 10%, za razliku od Austrije, Italije i Grčke gdje ih je 80 posto. Italija danas ima oko 23 tisuće malih hotela, a Grčka i Austrija po deset tisuća.

Nužno brendiranje

Za stasanje ovog segmenta nužna je edukacija i brendiranje, te specijalizacija u skladu sa zahtjevima tržišta, istaknuo je Ivo Kunst iz Instituta za turizam. Tu su obavezan wifi i korištenje pametnih tehnologija, brza prijava i odjava gosta itd.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!