U Hrvatskoj, kao i većini zemalja Europske unije, mirenje prije pokretanja sudskog postupka treba postati pravilo. To je moguće postići samo ako se mirenje i pregovaranje kao obveza propiše u Zakonu o parničnom postupku te sankcija za stranu koja ih izbjegava, i to u vidu plaćanja troškova parnice bez obzira na to je li dobila ili izgubila.

Takve je prijedloge za rješenje velikog priljeva novih predmeta iznijela Hrvatska odvjetnička komora u ponedjeljak u Zagrebu na međunarodnoj konferenciji intrigantnog naslova “Pregovaranje i medijacija – prijetnja ili poslovna prilika za odvjetnike”. Imaju potporu predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, stranih stručnjaka iz SAD-a i Velike Britanije te Darka Marinca i Mladena Markača iz Croatian Business Learders Foruma.Odvjetnici smatraju da se dobro razvija projekt PHARE 2005 “Jačanje mirenja kao alternativnog načina rješavanja sudskih sporova”, no medijacija od početka 2009. prolazi u Hrvatskoj kroz krizu. Oni, ali i iskusni suci izmiritelji, smatraju da su čisti promašaj bile promjene Zakona o parničnom postupku iz listopada 2008. godine jer je broj mirenja od početka godine prepolovljen. “Dana je zakonska mogućnost sudu da strankama predloži da spor riješe u postupku mirenja te je nagodba među strankama izjednačena sa sudskom nagodbom, no nisu obuhvaćena mirenja prije sudskog postupka. Parnični propis je tako ograničio izmiritelje samo na suce, pa stranke ne mogu provesti mirenje pred ovlaštenim izmiriteljem pojedincem kojeg su suglasno odabrale s popisa izmiritelja centara za mirenje ili Registra izmiritelja pri Ministarstvu pravosuđa”, zaključio je šef HOK-a, Leo Andreis.