Od 2001. do 2005. udvostručena proizvodnja bezalkoholnih piva

Hrvatska 25.7.2006. 6:30 Darko Bičak

Na bezalkoholno pivo zasad otpada manje od sedam posto hrvatske proizvodnje piva, ali postotak raste

Iako bezalkoholno pivo u svijetu postoji već dugi niz godina, u Hrvatskoj je postalo šire poznato i popularno tek u kolovozu 2004. godine donošenjem aktulanog Zakona o sigurnosti prometa na cestama najpoznatijeg po svojoj odredbi o 0,0 promila. Kako je proizvodnja bezalkoholnih hmeljnih napitaka u Hrvatskoj tada bili zanemariva, samo 37.262 hektolitara (hektolitar = 100 litara), došlo je do značajnijeg povećanja uvoza. Tako je tijekom 2004. godine uvezeno 949 tona (oko 9500 hektolitara), a godinu kasnije uvezeno je 1042 tona bezalkoholnog piva vrijednog u prvom slučaju 574.238, odnosno prošle godine 622.886 američkih dolara.

Skok od 30 posto
Prema riječima Pere Ivankovića, predsjednika Grupacije proizvođača piva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, veća proizvodnja bezalkoholnog piva, onog s udjelom alkohola manjim od 0,5 posto, započela je tek prije četiri ili pet godina. S donošenjem Zakona o 0,0 promila došlo je do skoka od 30 posto u proizvodnji takvog piva, no, kaže Ivanković, dotad se radilo o zanemarivim količinama tako da je svako povećanje iskazivano u visokim postotcima. Od ukupne količine proizvedenog piva u Hrvatskoj, koja iznosi oko 3,6 milijuna hektolitara godišnje, na bezalkoholno pivo otpada samo šest do sedam posto, objašnjavaju u domaćim pivovarama. Iako niti u jednoj domaćoj pivovari ne žele govoriti o konkretnim količinama, kažu da je to poslovna tajna, svi se slažu da raste udjel bezalkoholnog u ukupnoj proizvodnji piva. U Karlovačkoj pivovari ističu svoj Rally, za koji tvrde da je prvo bezalkoholno pivo u Hrvatskoj koje se proizvodi od 1993. godine, a od 2004. “oplemenjeno” je kao jedino hrvatsko potpuno bezalkoholno pivo s 0,0 promila. Vodeći čovjek te tvrtke, predsjednik Uprave Erik Jan Schoevers, u intevjuu Nacionalu krajem 2005., ustvrdio je da ih je to pivo spasilo od gubitaka.

Znak ‘Hrvatska kvaliteta’
U koprivničkom Carlsbergu Croatia objašnjavaju da su u skladu s potrebama potrošača potkraj 2004. godine počeli uvoditi na tržište bezalkoholni Pan BEZ, s udjelom alkohola od 0,5 posto. Istodobno je reagirala i najveća hrvatska pivovara, ona Zagrebačka, koje je na tržište izbacila svoj bezalkoholni hmeljni pripravki Cool. Zagrebačka i Karlovačka pivovara dobile su za svoja bezalkoholna piva znak “Hrvatska kvaliteta” koji dodjeljuje HGK. U Zagrebačkoj pivovari, koja osim vlastitog Colla u ponudi ima i ostala bezalkoholna piva iz InBev grupe poput Stelle Artois i Becks'a, tvrde da je njihovo pivo najprodavanije u tom segmentu u Hrvatskoj iako ne iznose određene brojke. Jedina je veća pivovara u Hrvatskoj koja u svojoj ponudi nema vlastito bezalkoholno pivo Jadranska pivovara iz Splita, koja umjesto toga distribuira pivo svojeg vlasnika slovenskog Laškog piva.

Hamasovo pivo za palestinsku državu

Kako je alkoholno pivo zabranjeno u mnogim arapskim zemljama gdje su na vlasti konzervativne političke opcije, njihovi poduzetnici došli su na ideju kako omogućiti svojim sugrađanima da uživaju u popularnom piću, a pritom još i zaraditi. Najnoviji primjer jedini je palestinski proizvođač piva Nadim Khoury koji je, kako donosi portal MiddleEastOnline, došao na ideju da lansira bezalkoholno pivo s nazivom Hamas. Njegova pivovara Taybeh Brewing Company planira lansirati pivo zelene boje koje je i boja Hamasove zastave, inače sada vladajuće palestinske političke opcije. Bezalkoholno pivo ima zeleni omot, ispisan arapskim jezikom, prema čemu bi i najzagriženiji vjerski vođe trebali biti blakonakloni. Naime, Khoury već godinama ne može prodavatri svoje pivo u Gazi jer su muslimanski militanti zauzeli pogone, a radikalni islamisti učinili prodaju alkohola nemogućom i po život opasnom djelatnošću. Khoury ističe da će svaka prodana boca njegova piva otići u izgradnju palestinske države. S obzirom na prihvatljivost bezalkoholnost piva u arapskom i uopće muslimanskom svijetu, hrvatski proizvođači nisu se izjasnili imaju li izvozne planove na ta tržišta.

Devet vrsta pića od hmelja

Preteča bezalkoholnog piva je, iz starih američkih filmova poznato, đumbirovo pivo koje je zapravo pjenušavo slabo alkoholno piće od šećera i đumbirova ploda. Nastalo je u Engleskoj gdje se priređivalo ljeti kao osvježavajuće piće od 10 do 20 postotne otopine šećera. U SAD-u je đumbirovo pivo doživjelo svoj procvat tijekom prohibicije 30-ih godina prošlog stoljeća kada su se masovno pili razni “đumbirovi napici” s manje od 0,5 posto alkohola od kojih je najpoznatiji Ginger. Iako danas mnogi smatraju da današnje bezalkoholno pivo nije ustvari pivo već neki kemijski pripravak, Pero Ivanković objašnjava da se radi o napitku koje se radi od identičnih pripravaka (vode, hmelja, slada i kvasca) kao i “pravo” pivo, no da je razlika jedino u tome što se kod proizvodnje bezalkoholnog ranije prekida vrenje i sprečava nastajanje alkohola.

Pravilnikom hrvatskog Ministarstva poljoprivrede pivo se prema sadržaju određenih sastojaka u Hrvatskoj razvrstava i označava kao:
1. lako pivo (light, lite) - proizvedeno od sladovine s manje od 10 posto ekstrakta;
2. pivo - proizvedeno od sladovine sa 10-12 posto ekstrakta;
3. specijalno pivo - proizvedeno od sladovine od 12 do 14% ekstrakta;
4. jako pivo - proizvedeno od sladovine s najmanje 14% ekstrakta;
5. bezalkoholno pivo - koje sadrži najviše 0,5% vol. alkohola;
6. pšenično pivo - proizvedeno iz najmanje 30% (m/m) pšeničnog slada;
7. pivo proizvedeno s mješovitom mikrobnom kulturom;
8. pivo s niskim sadržajem ugljikohidrata - koje sadrži najviše 7,5 g/L ugljikohidrata;
9. mutno i/ili nefiltrirano pivo.

  1. Ključne riječi
  2. hrvatska pivarska (pivska) industrija

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh