Novi Zakon usporava investicije i proizvodnju

Na okruglom stolu nije bilo predstavnika ministarstva poljoprivrede/Jurica Galoić/PIXSELL Na okruglom stolu nije bilo predstavnika ministarstva poljoprivrede/Jurica Galoić/PIXSELL

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je u veljači ove godine, a lokalci donijeli tek 351 program.

Ako je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu dobro zamišljen on u praksi pokazuju brojne manjkavosti i sudeći prema provedbi mogao bi utjecati na daljnji pad poljoprivredne proizvodnje i nastavak usitnjavanja poljoprivrednih površina.

Ono što posebno zabrinjava je činjenica da je vraćanje izrade program raspolaganja državnim zemljištem na JLS doveo do pravne nesigurnosti, različitih kriterija i ograničenja, a posebice od njega strahuju poljoprivredne tvrtke koje upozoravaju kako bi oduzimanje zemlje njima, moglo utjecati na daljnji pad, ionako niske poljoprivredne proizvodnje. 

Već sada su pojedine tvrtke zaustavile svoje investicije jer ne znaju na koji će se način na njihovom području raspolagati državnom zemljom te koliko će biti maksimu površina po jednom korisniku što izaziva strah da će "samovolja" lokalnih čelnika utjecati da im se zemlja oduzme i dodijeli proizvođačima koji neće moći na njoj konkurentno proizvoditi. Iako je Zakon imao namjeru da ide na ruku stočarskoj proizvodnji koji bi trebali imati prioritet u dobivanju zemlje čak i predstavnici stočarskih udruga smatraju kako će primjena Zakona utjecati na daljnji pad stočnog fonda jer na terenu zakon nije provediv.

Zaključak je to okruglog stola o novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je organizirali Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH), a na kojem su sudjelovali predstavnici velikih poljoprivrednih tvrtki, Hrvatske poljoprivredne komore, HGK-a, udruge Baby Beef, proizvođačke organizacije Mliječni put iz Virovitice, PZ Zrno iz Grubišnog polja, općina Vojnić i Donji Andrijevci te predstavnici znanstvenih institucija. Iako je skup okupio sve dionike u poljoprivrednoj proizvodnji, na njemu nije bio nitko ispred Ministarstva poljoprivrede. 

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je u veljači ove godine, a iako su općine imale obvezu izrade Program raspolaganja na svom području, do sada je prema podacima koji su izneseni, doneseno tek 351 program, dok je suglasnost na njih dobilo samo 56 programa. To znači da se kroz ove odobrene programe dala suglasnost za natječaje za oko 60.000 hektara državne poljoprivredne zemlje, od ukupno oko 400.000 ha koliko je državne zemlje još ostalo neraspoređeno. 

 Moglo bi se reći kako je najveći grijeh svih dosadašnjih poljoprivrednih politika neodgovorno upravljanje poljoprivrednim zemljištem, kazala je neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić koja je iznijela podatke da je od ulaska u EU poljoprivredni output pao za pet milijardi kuna godišnje, dok su potpore u poljoprivredi prosječno oko 3,2 milijarde kuna godišnje.

Predstavnici tvrtki ističu kako je u zakonskim rješenjima o raspolaganju zemljištem vidljivo da nema nikakve jasne strategije jer se svakom promjenom vlasti mijenja kompletna koncepcija, ali tako da se stalno dijeli isto poljoprivredno zemljište pod različitim uvjetima, prioritetnim skupinama i ništa se nije konkretno napravilo da se u funkciju stavi novo zemljište.

Iznijeli su i podatak kako 39 najvećih posjednika poljoprivredne zemlje imaju tek nešto više od 9 posto svih ukupnih površina, a ostvaruju čak oko 45 posto vrijednosti proizvodnje, što je dovoljan indikator da se ne bi naprasno smjelo od njih uzimati zemlju i dodjeljivati je ekonomski neodrživim gospodarstvima.  Mi smo u Hrvatskoj promašili sve dosadašnje poljoprivredne politike, proizvodimo hrane ispod 45% naših potreba, a čudimo se što su nam sela prazna i što mladi odlaze. Na ovakav način kako se donose i provode zakoni nije ni čudo što nam se sve to dešava, rekao je član pravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Antun Vrakić.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve