Saborska se oporba žestoko obrušila na prijedlog Zakona o osobnoj iskaznici, a najveće je zamjerke uputila na skraćivanje roka valjanosti nove elektroničke iskaznice sa 10 na pet godina, što je nazvala "korakom unazad" i "još jednim nepotrebnim nametom građanima", dok su predlagači to branili kao najoptimalnije rješenje.

"Ako čip ne može izdržati 10 godina, onda tražite drugi čip. Poslije toliko troškova koje imaju naši sugrađani, još im trebamo svako malo nabijati trošak osobnih iskaznica. To je korak unazad", ustvrdio je Krešimir Bubalo (HDSSB).

Zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković predloženo je rješenje nazvao najoptimalnijim. "Samo nekoliko zemalja u EU ima iskaznice na 10 godina, to je složeno tehničko pitanje i iziskuje velika materijalna sredstva", naveo je Tonković.

Laburist Dragutin Lesar nije prihvatio takvo obrazloženje poručivši da državna uprava postoji zato da tehnička rješenja prilagodi građanima i njihovim potrebama i interesima, a ne obrnuto.

"U doba olovke, gumice, papira i indiga, kad su osobne bile plastificirani komadić papira, vrijedile su 10 godina, a sada kad je elektronika toliko napredovala, skraćujemo valjanost osobne iskaznice na pet godina", predbacio je Lesar vladajućima.

Također je upozorio na "međuresornu neusklađenost" institucija. "Još uvijek smo u situaciji da dio tijela državne vlasti, lokalne samouprave, pa i javnih institucija kao dokaz državljanstva traže domovnicu. Osobnu iskaznicu ne možete dobiti bez domovnice. Donesete domovnicu, dobijete osobnu iskaznicu i onda vas još pet puta traže domovnicu", rekao je Lesar.

To je još jedan bespotreban namet za hrvatske građane, uvjeren je Josip Đakić (HDZ).

Predloženi zakon, po mišljenju Branka Vukšića (Klub nezavisnih ljevičara), nema nikakvog smisla pa ga neće podržati.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

"Osobna iskaznica vrijedi samo kao identifikacija. Ako na njoj nema zdravstvene i vozačke iskaznice, ako nema dokumenata koje trebate za bilo koji proces i morate vaditi izvod iz matične knjige rođenih ili vjenčanih, domovnicu i koje sve dokumente, onda ta iskaznica ne vrijedi ništa", ustvrdio je Vukšić.

Kako bi se postiglo takvo objedinjavanje, kaže Draženko Pandek (SDP), treba od nečega početi. "Morate početi graditi od temelja, ne možete početi graditi krov. Ovo je upravo temelj za to da se svi drugi propisi mogu promijeniti", ocijenio je Pandek.

Rok od pet godina određen je iz sigurnosnih razloga. "Napredak u informatici, u kriptografiji je vrlo velik i postoje preporuke da se ti kriptografski elementi mijenjaju i brže", rekao je Pandek.

Nikolu Vuljanića (Klub nezavisnih ljevičara) smeta što stalno mora državi nešto dokazivati. "Moram dokazati da sam se rodio, moram dokazati da sam živ, moram dokazati da sam se oženio, moram dokazati da sam ostario. Morat ću se vjerojatno dignuti i dokazati da sam umro. Stalno moram državi dokazivati nešto. Pa čija je to država i tko je tu šef", pitao je revoltirani Vuljanić.

Na Lesarovo upozorenje kako nema odgovornosti ako građanin pretrpi štetu nastalu propustom, krađom identiteta ili zloupotrebom podataka do koje je došlo u pravnoj osobi u vlasništvu RH, replicirao je Miroslav Tuđuman (HDZ) ustvrdivši da Hrvatska uopće nema strategiju informacijske sigurnosti.

"Ne postoje zakoni i propisi kako će se štititi, a ovim se naprosto otvara niz novih pitanja na kojima nema ni blage predodžbe kako ih rješavati i kako se sa njima suočiti", rekao je Tuđman.

Za HDZ je predloženi zakon nedorečen i nedomišljen zbog čega ga, poručuju, neće podržati.

"Ako država želi biti 'big brother' i imati sve podatke o građanima i ako građani moraju raditi nove iskaznice onda neka ih država i plati", poručio je Tomislav Klarić (HDZ).

Prema prijedlogu, osobna iskaznica sadržavat će elektronički nosač podataka (čip) na kojemu će biti pohranjeni podaci, ispisani u vizualnoj zoni kartice osobne iskaznice, a uz to na čip će se moći pohraniti jedan ili dva certifikata – identifikacijski i potpisni.

Identifikacijski certifikat će, pojasnio je zamjenik ministra Tonković, služiti za osiguranje elektroničke potvrde identiteta osobe kojoj je izdana osobna iskaznica i autentikaciju radi pristupa elektroničkim uslugama.

Potpisni certifikat služit će za podršku naprednom elektroničkom potpisu koji ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, sukladno zakonu kojim je reguliran elektronički potpis.