U ovo doba godine i vijesti iz poslovnog sektora začinjene su božićnicama, bonusima, darovima, ali to je od lani samo izraženije nego prije. U prosincu 2018. poslodavcima su utrostručene neoporezive isplate za prigodne i nagrade za radne rezultate (sa 2500 na 7500 kuna) čime im je olakšano dodatno stimuliranje radnika.

Te je izmjene pravilnika o porezu na dohodak u zadnjem mjesecu 2018. osjetilo 474.000 zaposlenih kojima je isplaćeno 1,25 milijardi kuna, a ove je godine kroz božićnice, regres, uskrsnice, bonuse, 13. plaću i slične oblike nagrada u tzv. realnom sektoru isplaćeno i znatno više. Iznos tih isplata s prošlim je četvrtkom dosegnuo 2,1 milijardu kuna, kaže ministar financija Zdravko Marić. Na svojim primanjima to je više ili manje osjetilo ukupno 675.000 zaposlenih u 50 tisuća poduzeća.

Kako se taj sustav nagrađivanja odnosi na poslovni sektor, očito je da je većina poduzetnika kojima su takve isplate poslovno priuštive to i iskoristila. Ukupan će se iznos do kraja godine nesumnjivo još povećati, a brojke će se kompletirati sredinom siječnja.  U rekapituliranju poreznih stimulansa kroz neoporezivo dodatno nagrađivanje radnika treba dodati i prve učinke proširenja neoporezivih primitaka iz četvrtog kruga poreznih promjena. Naknade troškova prehrane radnika (paušalne ili tzv. vjerodostojne), troškovi smještaja radnika te vrtića za njihovu djecu u toj su zoni od početka rujna, kao i povećani iznosi dnevnica.

Po tim osnovama poslodavci su dosad ove godine realizirali 600 milijuna neoporezivih troškova. A time su kroz neoporezive primitke zaposlenike u 2019. 'počastili' s ukupno 2,7 mlrd. kuna. Od mjera iz najnovijeg seta izmjena pravilnika o porezu na dohodak koje su u primjeni nepuna četiri mjeseca poslodavci su, očekivano, najbrže i najmasovnije reagirali na paušalne naknade za topli obrok. One se od 1. rujna mogu isplaćivati do iznosa od 5000 kuna godišnje, i to u cijelom neoporezivom iznosu. Već u prva dva mjeseca primjene tu je mogućnost bilo iskoristilo gotovo 12 tisuća tvrtki. Kroz paušalne naknade za prehranu zaposlenika poduzetnici su dosad isplatili više od pola milijarde kuna, kaže ministar Marić. 

Na dva načina
Istodobno, troškove prehrane temeljem vjerodostojne dokumentacije (računa izdanih na poslodavca i plaćenih s njegova računa) iskazali su u iznosu od 50-ak milijuna kuna. Ukupan iznos ostalih dosad iskorištenih novih pogodnosti iz sfere neoporezivih primitaka je nešto veći od 40 milijuna.  Na tragu značajnih efekata poreznog stimulansa kroz veće iznose i  proširenje obuhvata neoporezivih primitaka su i kompanijske informacije o većim božićnicama, dodatnim stimulacijama, bonusima ili 13. plaći. Računa se da će božićnicu dobiti oko tri četvrtine zaposlenih. Izdašnost raznih vrsta neoporezivih nagrada, osim profitabilnosti i financijskog položaja, odražava i manjak radne snage u pojedinim branšama.

Porezni stimulansi u zoni neoporezivih isplata takvima su naročito dobrodošli i ove su godine u pogledu prigodnih i nagrada za rezultate rada uglavnom iskoristili maksimalno neoporezivih 7500 kuna. Kako je već preneseno u medijima, u Valamar Rivieri su, primjerice, uz 2000 kuna božićnice (za sezonce ovisno o tome koliko su radili), predvidjeli i nagradnu 13. plaću od 5000 kuna (neto) za zaposlenike koji kod njih rade najmanje deset mjeseci.

Trgovački je lanac Pevec, poput većine trgovaca, isplatio  božićnice, a zaposlenicima pet najuspješnijih centara namijenio je dodatnu stimulaciju od jedne plaće, odnosno pola plaće za one u drugih pet po rezultatima. Već poslovično telekom kompanije su potkraj godine natprosječno izdašne, a HT, uz standardne božićnice i darove, po 3000 kuna bruto isplaćuje zaposlenicima s četvero i više djece te samohranim i roditeljima s djecom s poteškoćama u razvoju.

Jaki 'potrošili' limit 
Podravka je, pak, i prošli i ovaj mjesec svojim djelatnicima osigurala po 1500 kuna nagradnog dodatka na plaću, a ove je godine mimo plaće, na ime raznih dodataka, "podravkašima" u prosjeku isplaćeno više od 10.000 kuna. Isplatom božićnice, uz već ranije isplaćenu uskrsnicu a potom i naknadu za ostvarene rezultate, i u Francku su gotovo u cijelosti iskoristili limit za neoporezive prigodne i nagrade za radne rezultate te druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika.  Sve u svemu, kad se tim neoporezivim primicima dodaju oni za troškove prehrane, smještaja i vrtića dolazi se do 2,7 milijardi kuna povrh samih plaća. Mada je taj iznos neravnomjerno raspoređen, on je sve prije nego zanemariv. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Podcijenjen rast plaća
Primanja zaposlenih u pravnim osobama u prosjeku su 2019. povećana više nego što pokazuje statistika rasta prosječne isplaćene neto i bruto plaće. Prema DZS-u, u prvih 10 mjeseci one su nominalno porasle 3,2 odnosno 3,6%, što je uglavnom manje nego u usporedivim zemljama. Prema nekim tvrdnjama, odskora bi i neoporezivi primici trebali postati statistički vidljivi, ali zasad nema potvrde skore promjene metodologije iskazivanja plaća. 

Kako god ih se iskazivalo, poslodavci su mogućnost neoporezivog nagrađivanja u uvjetima pritisaka na rast plaća očito prigrlili. I primjedbe da time rastu plaće, ali da izostaju veća izdvajanja za mirovinske doprinose nekako su pale u drugi plan. S idućom godinom, pak, osim cjelogodišnjeg učinka nedavnih proširenja neoporezivih primitaka, zaživjet će i tzv. Cro-kartice, kao i izmjene Zakona o porezu na dohodak koje nose još neka rasterećenja. Sve čeka povećanje osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna, ali s najviše zanimanja očekuju se porezne olakšice za zapošljavanje mladih do 25 godina, odnosno 30 godina.